Prehrana za dijabetičare
Dijetalna prehrana i primjerena tjelesna aktivnost smatraju se ključnim čimbenicima u liječenju šećerne bolesti, a da dijetalno ne znači kako se treba odreći svih slastica koje poznajemo potvrđuje i naša lista recepata koju smo kreirali s puno zdravih namirnica. Tu se neće naći slatkiši koji obiluju šećerom, palete sirupa u koje su
skriveni šećeri, a niti smrznute slastice koje nepovoljno djeluju na razinu šećera u krvi. Cilj naših odabranih recepata je smanjenje glikemijskog indeksa koji označava sposobnost hrane da povisi razinu šećera u krvi, a s druge strane promocija svih pozitivnih učinaka koje osiguravaju zdrave namirnice.
Bez šećera, molim
Temelj uspjeha pravilne i zdrave prehrane kod dijabetesa nalazi se u nastojanju da se nastavi uživati u hrani, svakako uz određen izbor među dosad omiljenim jelima, odnosno uz istraživanje i pronalazak novih ukusnih obroka koji se mogu jesti. Takav pozitivni pristup svakako je učinkovitiji od onog koji se sastoji samo od zabrana i izbjegavanja. Dijabetičarima se zapravo savjetuje zdrava prehrana koja bi isto tako bila optimalna svima koji žele unaprijediti svoje zdravlje. Ovdje nalazimo preporuke da se svakodnevno konzumira što više žitarica, svježeg voća i povrća, a što manje masnoća, soli i šećera. Potrebno je koristiti zamjenska sladila za rafinirani šećer pomoću kojih će slastice biti jednako primamljive i ukusne, jer su to jedini artikli koji su dozvoljeni za korekciju slatkog okusa. Njihova upotreba je označena na pakiranju, a mogu se dodavati napicima (kafa, čaj, frape, svježi sok) i slasticama (kolači, komopti, džemovi i kreme). Iako umjetna sladila imaju kaloričnu vrijednost manju od šećera i nju treba uračunati u ukupnu dnevnu količinu ugljikohidrata. Fruktoza (voćni šećer) ima jednaku hranjivu vrijednost kao obični šećer, samo je nešto slađa, pa je treba dodavati u manjim količinama. Osnovna prednost zamjenskih sladila nad običnim šećerom je ta da se radi o slatkim dodacima bez mnogo kalorija, dodaju se u malim količinama i sadrže simboličnu energetsku vrijednost. Dok je šećer namirnica, sladila su aditivi za popravljanje okusa, ali bitno je naglasiti kako je dnevni unos tvari za zaslađivanje ipak ograničen. Zaslađivači mogu biti u obliku praha, tableta i tekućine, a većina ih je otporna na visoke temperature, pa se očuvaju tokom kuhanja ili pečenja.
Sladak život
Industrija organske hrane često koristi sladove žitarica, kao što su kukuruzni slad, ječmeni slad, rižin slad i pšenični slad za kuhanje, za pripremu kolača i slatkiša. Oni se također prodaju kao zaslađivači i koriste se kao zamjena za rafinirani šećer, ali se dobivaju na potpuno prirodan način. Budući kako je slatko prirodna potreba ni osobe koje boluju od dijabetesa ne bi trebale biti lišene uživanja u desertima, njih jednostavno treba znati pripremiti s priprodnim sastojcima koji su zdraviji i ne stvaraju ovisnost, a šećer treba zamijeniti poželjnijim alternativama. Kod pripreme slastica za dijabetičare dozvoljeno je koristiti sve dijetetske proizvode bez šećera poput čokolada, keksa, krekera, žitnih pahuljica, prašaka za kreme, pekmeza i drugih namaza. Svi proizvodi provjerenih prozvođača na svom pakiranju imaju označenu preporučenu dnevnu dozu i energetsku vrijednost:
• Voćni šećer (fruktoza) koji ima iste energetske vrijednosti kao i obični slađi je od njega 40%, pa ga je potrebno dodavati u 40% manjim količinama. Na pakiranju od 500 g energetska vrijednost na 100 g iznosi 1685 kJ/ 400 kcal, a preporučena dnevna doza je 50 g.
• Mliječna čokolada bez šećera zaslađena je fruktozom, a u pakiranju od 100 g energetska vrijednost na istu količinu iznosi 2338 kJ/ 561 kcal.
• Dijetni pekmez od jagoda je također zaslađen fruktozom, a u pakiranju od 330 g energetska vrijednost na 100 g iznosi 710 kJ/ 170 kcal.
• Čokoladni keksi bez šećera u pakiranju od 125 g imaju
energetsku vrijednost na 100 g 2100 kJ/ 500 kcal.
NAPOMENA: Cimet ima moć regulacije šećera u krvi nakon obroka. Jabuke, žitarice i sjemenke, zahvaljujući vlaknima, pomažu da se regulira nivo šećera u krvi, tako što čiste kolesterol i smanjuju trigliceride. Vitamin B6, kog sadrže banane regulira također nivo šećera. Dokazano je da azijska bundeva (velika, okrugla, tamnozelene prošarane kore) može usporiti tijek šećerne bolesti tipa 1. Jagoda, narandža i kruška imaju nizak glikemički indeks, stoga predstavljaju poželjne namirnice.