Fondue - hrana za druženje
Mnogi pripremanje fonduea praktikuju u zimskim mjesecima kada hrana i vatra zajedno na stolu jednostavno pozivaju na druženje. Ljubitelji fonduea pak tvrde - sezona fonduea traje cijelu godinu!
Za roštiljanje je prehladno, a ipak ne želite zbog toga zanemariti druženja s prijateljima uz fini zalogaj i čašicu osvježavajućeg pića - upravo je za to idealan fondue. Fondue je namijenjen svima onima koji vole umake, pečenu i topljenu hranu. Mnogi nakon što jednom uživaju u atmosferi pripravljanja fonduea pod svaku cijenu taj doživljaj žele ponoviti i ponavljati, sve češće i češće i češće.... Fondue je švicarska delicija koja će vas sigurno oduševiti. Onaj najjednostavniji Švicarci pripremaju s barem dvije vrste sira, koji se na laganoj temperaturi otapa u vinu i s obveznim kirschom-voćnom rakijom od višanja. Smatra se da je fondue nastao u izoliranim selima švicarskih Alpa, za vrijeme dugih i oštrih zima. Takav se, naravno poslužuje izravno iz posude, a komadići na kockice izrezanoga hljeba nabadaju se na dugačke viljuške i umaču u rastopljenu smjesu. Fondue je jednostavan za pripremu i u većini recepata koriste se namirnice koje se mogu pronaći u gotovo svakom domaćinstvu. Danas na tržištu ima i raznih „lončića“ za fondue zemljanih, keramičkih, onih od inoxa, a moderni plamenici prava su bajka u odnosu na one od prije 20, 30 i više godina pogonjenih špiritom. Izvorni i najpoznatiji je fondue od sira, međutim mnogi pripremaju i slatke varijacije od topljene čokolade i voća. Također se standardom smatraju pečene na kockice ili trakice izrezani komadići mesa u kombinaciji s nekim od bezbrojnih umaka. Na žalost rituali cjelovečernjih okupljanja zbog ubrzanog načina života sve više nestaju, zato bi upravo fondue mogao biti razlogom za ponovno vraćanje starim dobrim navikama druženja uz hranu. I da, za prvi put morate shvatiti da je fondue ritual, više je poput kakve socijalne discipline uz koju se tek kao prateći sadržaj servira hrana, jer iz iskustva, mnogi se žale da se ovako nikada neće najesti, pa umaču kruh kao da im je zadnji put ili ubacuju i po nekoliko komadića mesa da kao eto ne moraju čekati. Kod fonduea se naprosto morate opustiti i polako uživati u trenutku. Uz čašu vina ili piva možete fonduirati do kasno u noć. Iako se u nekim trgovačkim centrima mogu kupiti već gotove mješavine za fondue, na našem tržištu ipak još nisu česte, zato evo jednostavnog načina pripreme fonduea od sira. Posudu za fondue obavezno premažite unutarnjim polovicama bijelog luka i s malo maslaca kako vam se sir ne bi zapekao i zalijepio za stijenke posude. Koristite barem dvije vrste sira, a Švicarci najradije koriste gruyere i ementaler. Kod nas gruyerea i nema baš svugdje za kupiti pa koristite neki drugi tvrđi i pikantniji sir. Možete koristiti gaudu, tilzit, edamer, kakav trapist ili parmezan, važno je da se sirevi na laganoj vatri dobro istope. Nakon što ste posudu namazali bijelim lukom i maslacem ulijte 3 dl suhog bijelog vina i lagano zakuhajte. U zagrijano vino dodajte najprije tvrđe vrste sira, a kada se taj sir rastopio dodajte preostali sir i nastavite kuhati na laganoj vatri. Kada je smjesa gotovo rastopljena u nju dodajte još oko 1 dl vina u koje ste umiješali malo škrobnog ili kukuruznog brašna, a zatim dodajte voćnu rakiju i prema želji malo začinite; posolite, pobiberite, dodajte malo muškatnog oraščića. Sada samo još trebate uživati u svom prvom fondueu.
Zanimljivost
Svjetski rekord u pripremanju najvećeg fonduea postignut je u aprilu prošle godine u švicarskom mjestu La Chaux-de-Fonds, sa 1.441 kilograma sira rastopljenog u jednoj jedinoj posudi promjera 1,40 metara te dubokoj 1,20 metara Bio je to 100-postotni fondue iz švicarskog kantona Neuchatel, sastavljen od sira gruyerea i britchona, kazao je Louis Duc iz organizacijskog odbora. Uz sir, za njegovu pripremu bilo je potrebno 10 kilograma bijelog luka, isto toliko ljutike, 100 litara vina, 10 litara rakije od trešnje i tri kilograma bibera. Fondue je bio podijeljen u 1.200 posuda i razdijeljen po stolovima postavljenima na parkiralištu jednog trgovačkog centra uz tonu hljeba. Iako je oko četiri hiljade ljudi svojim dugačkim villjuškama umakalo hljeb u rastopljenu smjesu, nisu je čitavu uspjeli pojesti.