Hrana za srce

Opis biljke: Breskva (Prunus persica) je veoma raširena voćka u svijetu (postoji oko 2 500 sorti). Iako se, prevedeno s latinskog, zove persijska šljiva, breskva je, zapravo, porijeklom iz Kine i smatra se da je u Evropu donio Marko Polo. Postojbina joj je Kina odakle je preko Persije i Grčke dospjela u tople vinogradarske krajeve svijeta. Koristi se u sirovom stanju a pogodna je i za pravljenje kompota, sokova, dzemova kao i za sušenje. Cvijet breskve se bere u martu, aprilu i maju a plod od početka juna do septembra. U plodu breskve ima sećera, karotina, voćnih kiselina, bjelančevina, škroba, mineralnih sastojaka, vitamina A, B, C i gvozdja. Koristi se u ishrani, industriji i medicini. Izuzetno je poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za ciscenje crijeva. Poznata su i ljekovita svojstva sokova, sirupa i čajeva od breskve. Od vitamina, ove voćke su prava riznica beta-karotina (to jest provitamina A) – u breskvama ga ima 0,5 a u nektarinama 0,44 miligrama. Tu je i vecina vitamina grupe B, uključujući folacin (B9) i nijacin (B3, odnosno PP), vitamin C (10 mg% u breskvama, upola u nektarinama), Vitamin E (1,5 mg%), i biotin (vitamin H), kojeg ima 0,4 mikrograma.. Ljekoviti dio biljke: Plod, cvijet i list.

Ljekovito djelovanje:
Važno je naglasiti da je odnos kalijuma i natrijuma sedam naprama jedan, zbog čega su ove aromatične i sočne voćke korisne onima koji imaju problema s oticanjem. Dobre su i protiv malokrvnosti, za crevna oboljenja, smanjenje žučne kese. Sok od breskve preporučuje se onima sa srčanom aritmijom, smanjenim lučenjem želudacne kiseline, osjetljivim nervnim sistemom, kao i za cišcenje organizma. Breskve i njihov sok ne preporučuju se dijabetičarima i alergičnim osobama.. Breskva se koristi u ishrani, kozmetici i industriji. U ishrani je pogodna kod probavnih poremecaja, a ima laksativno i diuretsko djelovanje. Dobra je za smirenje živaca i uopste za rad probavnih organa.