Bosiljak - kraljevska biljka
Bosiljak je biljka jedinstvene arome i svi će se složiti u tome da nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Zbog njegova osebujnog mirisa mnogi će se kuhari - i profesionalci i amateri složiti s tim da, čim ga pomirišu, dobiju neku ideju za jelo. Znalci još dodaju da je listove bosiljka bolje natrgati nego sjeckati, a odličan je u kombinaciji s bijelim lukom i paradajzom stoga i ne čudi da je odličan dodatak na pizzama. Bosiljak ulazi u onu kategoriju biljaka koje rado koristimo kao začin i dodatak jelu, ali u njegovom doziranju valja biti oprezan jer će inače dominirati nad ostalim okusima. Razlog je taj što se kuhanjem njegova aroma pojačava, stoga ga je dobro dodavati tek pri samom kraju kuhanja. Ako niste znali, sušeni bosiljak jačeg je okusa od onog svježe ubranog! Pradomovina bosiljka je Indija. O starosti uzgajanja i uporabe bosiljka možda najbolje govori podatak da su ostaci te mirisne i ljekovite biljke nađeni u Egipatskim piramidama, u ostacima faraonskih grobnica iz vremena 3500. godine prije Krista! U Indiji, gdje je bosiljak sveta biljka, odmah nakon lotosa, vjeruje se da on štiti dušu, te se često koristi pri meditacijama. Tek su ga u XII. stoljeću u Europu s Istoka donijeli svećenici, gdje se ubrzo udomaćio i gdje se i danas uzgaja, tako je bosiljak postao osnovna začinska biljka talijanske i općenito mediteranske kuhinje.
Uzgoj
Bosiljak je jednogodišnja biljka iz porodice usnjača i raste na sunčanim, ali i zaštićenim mjesta, te treba dosta vode. Osjetljiv je na zimu, pa ako ga želite imati pri ruci tijekom cijele godine slobodno ga posadite u teglu koju možete držati u kuhinji – uljepšat će prostor u kojem živite i oplemeniti jela na vašem stolu. Svaki se bosiljak može uzgojiti iz sjemena, stoga ga sijte izravno u lonce ili višedjelne plitice. Dobro je znati da bosiljak ne voli često presađivanje. Prilikom rasta, kada malo ojača morate trgati vrhove mladih biljaka, time će te potaknuti rast novih listova koje možete odmah koristiti u kuhinji ili ih sušiti, a time će te spriječiti cvatnju biljke. Bosiljak je i dobar ukras na prozorskoj dasci te u loncima u zatvorenim dvorištima. Držite li ga u prostoru gdje živite miris bosiljka otjerat će muhe, a zgnječite li nekoliko listova i tom masom istrljate kožu ljeti će otjerati i komarce. Iako je uobičajen zeleni bosiljak, dobro je znati da postoje još i ljubičasti i tamni bosiljak. Tako ljubičasti bosiljak ima kovrčave listove s lijepim nazubljenim rubovima i može se koristiti kao nadomjestak jelima jednako poput svojih zelenih rođaka. Listovi bosiljka mogu biti sitnji ili krupniji, do cvate sitnim bijelim, ružičastim ili purpurnim cvjetovima.
Zdravlje
Još je Hipokrat , otac medicine rekao 'Tvoja hrana treba biti lijek, tvoji lijekovi trebaju biti hrana'. Bosiljak se nekada koristio kao sedativ kod želučanih grčeva te kao laksativ, ali danas se rijetko koristi u medicini. No listovi bosiljka dodani hrani svakako će pomoći probavi. Bosiljak može djelovati i kao sredstvo za umirenje, otklanja nesanicu i ublažava nervozu te potiče apetit. Ako pomirišete esencijalno ulje bosiljka otjerat će mentalni umor, a djeluje i kao antiseptik kod bolesnih mokraćnih putova, zaustavlja bijelo pranje, a navodi se da liječi i bolesna jetra. U knjigama koje govore o hrani kao prirodnoj medicini navodi se da bosiljak regulira razinu šećera u krvi. Osim toga, dodatno smanjuje opasnost od pojave šećera u mokraći. Bosiljak se pokazao korisnim i kod plućnih bolesti, a posebno kod početnih stanja tuberkuloze pluća. Znalci tvrde da bosiljak ubran u julu, u vrijeme cvatnje, ima veću ljekovitost od onog branog u jesen!
Pesto - umak od bosiljka
Pesto je talijanski specijalitet i koristi se kao temelj za pripremu drugih jela, kao umak ili kao dodatak raznim jelima. Pesto do bosiljka možete pripremiti na sljedeći način: Jednu vezicu svježeg bosiljka (2 - 4 dekagrama) i četiri češnja češnjaka stavite u mužar (ili sličnu posudu) i dobro izgnječiti.- Ako nemate mužar možete sve na sitno isjeckati. Dobivenu smjesu stavite u mikser i dodajte 2,5 dl maslinovog ulja. Prema ukusu dodajte malo soli i mljevenoga papra. Sve sastojke miksajte dok ne dobijete zelenu kremu. Zatim u mikser dodajte 10 dkg ribanog parmezana i ponovno sve dobro izmiješajte. Dobiveni pesto - možete čuvati u hladnjaku i nekoliko tjedana. Dodaje se tjestenini, riži, mesu i ribama s roštilja.