Nutricionizam
Nutricionizam ili, kako ga još nazivaju, nauka o prehrani, je primijenjena prirodna nauka o hranjenju tijela, koja proučava odnos između čovjeka i hrane, te implikacije koje proizlaze iz tog odnosa. Temelji se na osnovnim principima hemije i biohemije, biologije i mikrobiologije, fiziologije i anatomije te genetike. U praksi obuhvata i principe nauka poput poljoprivrede, prehrambene tehnologije, biotehnologije, antropologije, medicine, sociologije, psihologije i ekonomije. Istraživanja s područja nutricionizma pomažu u shvatanju mnogih procesa vezanih uz prehranu i pojavu bolesti i poremećaja, ali i u shvatanju uloge prehrane u moduliranju genetskog potencijala pojedinca.
Popularna nauka modernog doba
Kao službeni začetak nauke o prehrani uzima se 1780. godina, kada je francuski hemičar Lavoisier otkrio da se hrana i kisik spajaju u tijelu te proizvode energiju. Nakon toga slijedi razdoblje u kojem su liječnici, naučnici i drugi istraživači radili na bolestima vezanim s prehrambenim deficitom - skorbut, beriberi, rahitis i pelagra. U novom mileniju, nutricionizam dobiva i pod-discipline kao nutrigenomiju koja proučava uticaj sastojaka hrane na izričaj gena. Popularizaciju nutricionizam doživljava tek kada savremeni stil života, onaj kojeg danas često nazivamo zapadnjački, tj. američki, ostavlja vidljive zdravstvene i estetske posljedice. Pretilost, različiti oblici karcinoma, bolesti srca i krvnih žila te dijabetes, stanja su za koja je jedan od glavnih faktora rizika upravo loša prehrana. S pravom se javila potreba da se javnost informira o uticaju hrane na zdravlje, koji sa jedne strane može biti blagotvoran, no sa druge strane može biti i štetan.
Nutricionisti „na divljaka“, samozvani gurui za
hranu itd.
U Americi, koja je vjerovatno po prvi put u nečemu priznala svoju slabost i dobila obilježje „lošeg primjera ostalima“, pokrenute su javne medijske kampanje u kojima sudjeluju brojni naučnici, ljekari i nutricionisti. Kreirane su piramide pravilne prehrane, date smjernice za izradu jelovnika, pokrenuta brojna istraživanja. Stvorio se idealan prostor za zaradu.
Samozvani nutricionisti
i dijetetičari imali su, svaki svoju, jedinstvenu, zagarantirano uspješnu i vrlo skupu metodu skidanja suvišnih kilograma. Prehrambene industrije tražile su ono zdravo u svom proizvodu i počele to naglašavati na svakom koraku. A već su od farmaceutske industrije mogli naučiti da zdravlje donosi zaradu. Hvaljena mediteranska prehrana, s razlogom U međuvremenu, u Evropi se u velikoj mjeri pokušava spriječiti usvajanje zapadnog stila života, koji čini se ulazi na velika vrata, kao i brojka od 30 posto pretile populacije (što je slučaj u Americi). Ukazuje se na vrijednosti autohtone prehrane, s posebnim naglaskom na mediteransku kojoj su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na zdravlje. Nizak unos kalorija, mnogo voća i povrća te žitarica, riba kao sastavni dio jelovnika, maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća te nizak unos mesa i punomasnog mlijeka uz čašu vina dnevno, dokazano, praksom i studijama, osigurava duži i zdraviji život.
„Nutricionizam je nauka o prehrani koja ima javnozdravstveni značaj jer upućuje široku populaciju na uravnoteženu prehranu kao osnovu prevencije bolesti. Moderan način života negativno utiče na prehranu te su danas sve više prisutna bolesna stanja (šećerna bolest tipa II, bolesti srca i krvnih žila, zatvor stolice itd.) dijelom uzrokovana i lošim prehrambenim navikama. Loše prehrambene navike mijenjaju se postepeno. Tako npr. kada se iz šetnje gladni vratimo kući, umjesto da posegnemo za čipsom, uzmimo kao užinu svježe voće koje će biti dovoljno za utaživanje gladi do ručka ili večere. Također se nerijetko događa da nemamo volje pripremiti jelo, ali ako sami pripremamo jelo, gubici nutrijenata su manji, a i dodajemo manje soli nego što je to slučaj sa industrijski pripremljenim gotovim i
polugotovim jelima. Ovim između ostalog pomažemo sprečavanje pojave visokog krvnog pritiska za što će nam srce biti posebno zahvalno.
Kako procijeniti nutricionistu?
• Za početak, bitno je pronaći kvalificiranu osobu (završen fakultet i specijalizacija), a poželjno je i da vam ga neko preporuči. Zatim trebate odrediti, što je preciznije moguće, koji cilj vi sami želite postići. Kvalificirani nutricionista može ne samo da vam pomogne da smršate, već vas može posavjetovati i o adekvatnom režimu života ako ste dijabetičar ili imate povišen nivo kolesterola u krvi. Dobra je ideja da unaprijed zapišete na papir sve što želite da ga pitate.
• U toku samog razgovora s nutricionistom pažljivo slušajte šta vam predlaže. Ako vam kaže da ćete za sedam dana smršati sedam kg, to je nerealno i treba vam biti signal za uzbunu. Signali za uzbunu su i ako zahtijeva od vas da kupite njegove proizvode ili ako vam zabranjuje da jedete kompletnu vrstu namirnica. Potrebno je da i vi budete realni u pogledu svojih mogućnosti - ako vam nutricionista predlaže dijetu koja podrazumijeva dosta vremena i truda oko pripreme obroka, a vi to vrijeme (ili strpljenje) nemate na raspolaganju, pitajte za neku alternativu.
Mali rječnik nutricionizma:
Nutricionizam ili nauka o prehrani je multidisciplinarna nauka koja proučava prehranu i način uticaja prehrane na zdravlje čovjeka.
Nutricionista je specijalista za prehranu koji pomaže ljudima da razumiju i primijene spoznaje nauke o prehrani radi održavanja i poboljšavanja vlastitog zdravlja. Nutricionista ima opće razumijevanje strukture i funkcija ljudskog tijela kao i široko znanje o prehrani.
Nutrijenti ili hranjive tvari iz hrane su ugljikohidrati, masti i proteini. Nutrijenti koji ne opskrbljuju tijelo energijom su voda, vitamini, minerali, fitohemikalije.
Dijetetika je struka koja principe dijetne ishrane primjenjuje na izbor jela i prehranu pojedinaca.
Dijeta je propisani način života, način prehrane propisan od strane liječnika ili drugog stručnjaka za prehranu, potpuno ili djelimično uzdržavanje od jela ili određenih namirnica zbog bolesti, također i kombinacija prehrambenih proizvoda koje jede neka osoba.
U svakodnevnom životu riječ dijeta poistovjećuje se sa mršavljenjem i redukcijskom prehranom. Dijetna prehrana obično predstavlja prilagođavanje ishrane nekoj bolesti tako da uz podmirenje kalorijskih i nutritivnih potreba pomogne u liječenju.
Dijetna prehrana ima posebna obilježja koja se odnose na sastav, količinu, konsistenciju i probavljivost. Riječ dijeta, potječe od grč. diaita što znači život, življenje, način života, hrana, prebivalište i stan; dok glagol diaitein znači držati na životu, liječiti, hraniti se i biti hranjen.