Voćni sokovi

Voćni sokovi se dobivaju cijeđenjem voća i dodavanjem malih količina šećera. Šećer se dodaje uglavnom radi boljeg okusa. Zato se sokovi od slađeg voća ( npr. grožđa, krušaka i jabuka) pripremaju bez šećera. Voćni sokovi su aromatični i zdravi napitci koji u sebi sadržavaju veći dio vitamina iz voća, a uz pravilnu pripremu zadržavaju i prirodnu boju, miris i okus voća. Kod pripreme voćnih sokova koristi se postupak pasteriziranja – zagrijavanja ispod temperature vrenja. Pasteriziranjem se dobivaju bistri i kašasti voćni sokovi. Bistri sok se priprema tako da se voće zagrijava na pari na 80 stupnjeva da pusti sok, koji se procijeđen pasterizira u bocama. Ako je voće mekano, ne mora se zagrijavati, nego se samo zgnječi, pomiješa sa šećerom, pokrije i ostavi da odstoji nekoliko sati da pusti sok. Zatim se procijedi u boce i pasterizira. Kašasti sok se priprema tako da se voće zdrobi mikserom, pasiranjem ili gnječilicom za krumpir, stavi u boce i odmah pasterizira. Ako je voće tvrđe, potrebno ga je prvo zagrijati da pusti sok i tada pasirati. Smatra se da kašasti sok ima veću hranjivu vrijednost od bistrog soka. Prilikom posluživanja, sokovi se ne razrjeđuju s vodom. Za pasteriziranje sokova može se upotrijebiti posuda koja je dovoljno duboka da se u nju može staviti boca sa sokom i potpuno prekriti vodom. Boce u koje se spremaju sokovi treba prije upotrebe dobro oprati i prokuhati u kipućoj vodi oko 20 minuta. Sok se ulijeva u vruće boce, koje treba odmah zatvoriti plutenim čepom. Nakon pasterizacije, čep i dio grlića boce treba preliti parafinom. Pasteriziranje se vrši tako da se posuda u kojoj je voda počela vreti makne s vatre i u nju se stave boce sa sokom, tako da su potpuno uronjene. Posuda se poklopi i boce ostave u njoj dok se voda u posudi ne ohladi.