Vitamini kao dodaci prehrani
Prije dvadesetak godina u jednom popularnom lmu pojavila se scena u kojoj astronauti za rucak jedu tabletice sa sintetiziranim vitaminima, mineralima i ostalim nutricionistickim sastojcima potrebnim za život. Tada su nam se vitaminski suplementi cinili kao naucna fantastika. Meutim, današnja užurbanost života, odnosno nedostatak vremena, te manjak vitamina u namirnicama namecu potrebu da vitamine tražimo u malim bocicama. To postaje obavezan ritual koji nam pomaže da nam imunitet funkcionira bez problema.
Šta su to suplementi?
Vitaminski i mineralni pripravci još uvijek predstavljaju osnovu dodataka prehrani, iako se ova skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima porijeklom iz hrane te biljnog i životinjskog svijeta. Suplementi su generalno proizvodi, osim duhana, koji su namijenjeni dopuni prehrane, a sadrže jednu od sljedećih komponenti: vitamine, minerale, bilje ili ljekovito bilje, njihove koncentrate ili ekstrakte ili pak njihove smjese. Suplementi se mogu naći na tržištu kao meke ili tvrde kapsule, prašci i mogu se pakovati posebno ili dodavati konvencionalnoj hrani. Kao suplementi hrani se mogu naći aminokiseline, antioksidanti, bjelačevine, fitotvari, masti, minerali, nutraceutici, ugljikohidrati, vitamini i drugi. Dodaci prehrani ne smiju se razmatrati kao zamjena za uravnoteženu prehranu i ne bi se trebali uzimati prije procjene nutritivnog statusa koju provode stručnjaci - liječnici i nutricionisti.
Koje količine?
Budući da je svaka osoba posebna biohemijska jedinka,
određivanje optimalne kombinacije nutrijenata u optimalnim dozama nije lako. Ipak, postoje standardne vrijednosti za potreban dnevni unos nutrijenata koje se odnose na populaciju zdravih odraslih ljudi. Skraćenica za odgovarajuću dozu koju možemo vidjeti na deklaraciji svakog vitaminskomineralnog dodatka prehrani je RDA. Prilikom odabira dodatka prehrani važno je dobro proučiti deklaraciju na proizvodu.
Vitamini
Vitamini spadaju među najrasprostranjenije suplemente, ali nažalost, velika većina ljudi počinje s konzumacijom vitamina kao dodatkom prehrani tek nakon različitih bolesti, za jačanje organizma uz treninge i veće napore te kao dodatak prehrani osiromašenoj vitaminima. Koliko vremena nam je potrebno da uz doručak ogulimo i pojedemo narandžu, a koliko da samo progutamo tabletu sa čašom vode i zaboravimo na vitamine do kraja dana te imamo luksuz priuštiti si ručak u uredu iz obližnjeg fast fooda, čiji su jedini “povrće sastojci” pardajz i gljive sa pizze i preprženi pomfrit.
Koje odabrati?
Kada pogledamo police u supermarketima nameće se gotovo prevelik izbor šumećih vitamina, u tabletama u sirupima ili fluidima; za djecu, za starije i mlađe. Pojedini vitamini su izolirani poput vitamina A, D, E ili K, te bi njihovo uzimanje trebalo biti pod liječničkim nadzorom. Zašto? Jer pretjerana upotreba određenih vitamina i minerala može naškoditi vašem organizmu, čak uzrokovati veće probleme. Vitamini A, D, E i K u vitaminsko-mineralnim pripravcima ne bi trebali biti zastupljeni u vrijednostima višim od RDA, dok vitamini iz B skupine i vitamin C mogu biti zastupljeni i u višim dozama. Također, treba izbjegavati pripravke koji sadrže više od 60 posto dnevne potrebne količine željeza, ukoliko ih nije preporučio liječnik na temelju dijagnoze nedostatka ovog minerala. Prije nego napravite krvnu sliku uz obaveznu konsultaciju s liječnikom izbjegavajte police sa suplementima koje ne znate dozirati. Nemojte gutati tablete željeza samo zato jer vam se čini da ste umorni - umor ne znači nužno anemiju i nedostatak željeza, a može značiti preveliku količinu nekog drugog vitamina ili minerala u organizmu kojeg ste do sada uzimali bez kontrole.
Koliko imaju efekta?
Neka novija istraživanja upućuju na to da pretjerano korištenje ima čak štetnih efekata, dok neka sugeriraju da od vitamina iz bočica nema nikakve koristi. Postoje također informacije kako naše tijelo nije u stanju prepoznati sintetičke vitamine te ih niti ne apsorbira iz organizma. Međutim ukoliko smo zaboravni i ne konzumiramo neophodne količine voća onda su nam suplementi itekako potrebni, posebno vitaminski. Stoga vam donosimo pregled nekih najvažnijih vitamina i njihova dejstva. Vitamin C je vitamin topiv u vodi koji djeluje kao snažni antioksidans. Jedna od njegovih najvažnijih funkcija je zaštita LDL kolesterola od oksidativne štete.
Vitamin C svojim dejstivima jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Vitamin C igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana i djeluje antialergijski. Ovaj vitamin potiče formiranje žuči, pomaže u odbrani od virusa i detoksikaciji organizma. Iako vitamin C ima mali uticaj u prevenciji obične prehlade, on skraćuje vrijeme trajanja i ublažava simptome prehlade. Izvori u hrani: brokula, crvena paprika, šipak, acerola, citrusi, jagode.
Vitamin E je snažni antioksidans koji štiti ćelijske membrane. Dvije studije objavljene u New England Journal of Medicine pokazuju da muškarci i žene koji uzimaju barem 100 I.U. vitamina E dnevno tokom minimalno dvije godine, bilježe 37 – 41 postotni pad rizika pojave bolesti srca. Također, vitamin E je veoma dobar kod smanjivanja tegoba ljudi sa dijabetesom i arterosklerozom. Izvori u hrani: ulje pšeničnih klica, orasi, sjemenke, biljna ulja, žumance jajeta, lisnato zeleno povrće.
Kompleks vitamina B odnosi se na sve poznate esencijalne vitamine topive u vodi osim vitamina C. To su: tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6 ), biotin, folna kiselina i kobalamin (B12 ). B-kompleksu se dodaju i kolin, inozitol i paraaminobenzojeva kiselina (PABA), iako nisu esencijalni vitamini. Skupina B-vitamina neophodna je u radu nervnog sistema, održavanju normalne funkcije kože, kose, noktiju, jetre, usne šupljine, te probavnog sistema. B-kompleks je dobro uzimati kod povećanih tjelesnih i psihičkih napora, depresije, nesanice, bolesti kože, probavnih smetnji, u trudnoći, te kod aktivnog i rekreativnog bavljenja sportom.
Vitamin A (retinol) pomaže ćelijama kako bi se mogle nesmetano dijeliti - taj proces zove se diferencijacija. Ćelije koje se ne diferenciraju ispravno podložnije su prekancerogenim promjenama. Beta karoten je biljni pigment koji naš organizam prema potrebi pretvara u vitamin A. Vitamin je nužan za održavanje zdravlja kože i sluznice, prve linije odbrane tijela od mikroorganizama i toksina, a važan je i za snažan imunosni sistem. Vitamin A ključan je za dobar vid. Izvori u hrani: jetra, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje bakalara.
Vitamin D se nalazi se u ograničenom broju namirnica poput ulja iz jetre bakalara, žumanca jaja, maslaca i riba iz hladnih sjevernih mora, kao što su losos i haringa. Vitamin D pomaže u apsorpciji i korištenju kalcija i fosfora. Potreban je djeci za normalan rast, a odraslima za svaku funkciju koja zahtijeva kalcij ili fosfor, kao što je prenošenje nervnih podražaja, pravilan ritam srca ili grušanje krvi. Dovoljna količina vitamina D je prevencija za pojavu osteoporoze, napredovanje osteoartritisa i hipertenziju. Najbolji način opskrbe organizma vitaminom D je izlaganje sunčevim zrakama u trajanju od 10 – 15 minuta, jer se tada automatski regulira količina nastalog vitamina D.
Multivitamini
Unatoč skepticima, dokazano je da vitaminski suplementi imaju višestruke koristi za organizam te ih se unosi u novije piramide prehrane kao nezaobilazne dodatke. Osnovu većine programa nadopune prehrane čine multivitamini sa mineralima koji sadrže barem 400μg folne kiseline. Multivitamini su proizvodi iz kategorije dodataka prehrani koji se najviše koriste. Najčešće sadrže 13 vitamina, uz dodatak odabranih minerala. Konzumiranje vitamina kao suplemenata se svakako preporučuje, ali naravno, uz obaveznu konsultaciju liječnika. Nije svaka vrsta vitamina za svakog pojedinca jer, kao što smo već rekli, svaki organizam je različit, počevši od građe, uzrasta, pa do fizičke potrošnje za koju su potrebne različite količine različitih dodataka. Koristite vitamine i minerale, za navedene se posavjetujte s liječnikom, naročito ako se nalazite u nekoj od specifičnih situacija poput trudnoće kada prevelika konzumacija vitamina može biti veoma štetna.