Umjereno s mastima

Masti su važan izvor energije - po gramu daju 9 kcal energije, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A,D,E i K. Masti se prema hemijskoj strukturi svog sastavnog dijela - masnih kiselina, mogu podijeliti na zasićene i nezasićene masti. Izvori masti koje sadrže zasićene masne kiseline su punomasno mlijeko, sir, maslac i svinjska mast, a takve masti životinjskog porijekla nalaze se u krutom stanju. Nezasićene masti uglavnom se dobivaju iz namirnica biljnog porijekla poput maslina i različitih sjemenki (kukuruza, suncokreta, buće i dr) i u tekućem su stanju – ulja. Naučnim istraživanjima dokazana je uzročna povezanost između vrste i količine konzumiranih masti, kao rizičnog faktora za razvoj nekih kroničnih bolesti (bolesti cirkulacijskog sustava, dijabetesa, pretilosti i nekih vrsta karcinoma). Stručnjaci zato preporučuju upotrebu biljnih ulja koja sadrže više nezasićenih masti, a ukupni dnevni unos masti ograničava se na 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa. Preporučeni unos zasićenih masti dodatno je ograničen na 7 - 10% ukupnog dnevnog unosa. Prilikom planiranja prehrane, potrebno je znati da osim masti koje se upotrebljavaju za pripremu hrane (dodane, vidljive masti), namirnice sadrže i tzv. nevidljive masti - posebno meso i mesni proizvodi. Zato pazite na unos masti i to posebno na unos zasićenih masti. Čitajte deklaracije na namirnicama i radije izaberite namirnice s manjim sadržajem masti. Ograničite konzumaciju kolača, slastica i mesnih proizvoda s većim sadržajem zasićenih masti. Prilikom pripreme jela sjetite se i maslinovog ulja.