Mlijeko u ishrani djece
Mlijeko je bijela ili žućkasta tečnost koju luče mliječne žlijezde ženki sisara, pa je u početnoj životnoj fazi svrha mlijeka da hrani mladunčad vrste. Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge vrste. Dojenje na majčinim prsima je najbolji način ishrane od rođenja do šest mjeseci, a dalje uz dohranu tokom prve i druge godine života. Majčino mlijeko je nezamjenjivo i neophodno za normalan rast i razvoj, te predstavlja zlatni standard ishrane dojenčeta. Mlijeko je kompletna prirodna namirnica bogata bjelančevinama, kalcijem, vitaminima i mineralima koji su veoma važni za rast i pravilno funkcioniranje ljudskog organizma. Zbog svog jedinstvenog sastava, mlijeko ima važnu ulogu u ishrani ljudi svih životnih dobi, a posebno u dječjem dobu.
Sastav mlijeka
U ljudskoj ishrani najviše se koristi kravlje mlijeko i prerađevine/mliječni proizvodi: kiselo vrhnje, jogurt, sir, kajmak, slatko vrhnje, sladoled, puding, sirutka, kiselo mlijeko, laktoza, mlijeko u prahu. Mlijeko se također koristi kao dodatni sastojak za mnoge proizvode (npr. proizvodnja čokolade) ili se uz njega koriste i mnogi drugi aditivi i industrijski proizvodi. Prosječan sastav kravljeg mlijeka je oko 87 posto vode i 13 posto suhe materije i sadržava bjelančevine visoke biološke vrijednosti, ugljikohidrate (mliječni šećer – laktoza), mliječnu mast, mineralne, vitamine i enzime. U mliječnoj masti nalaze se vitamini topivi u mastima: A, D, E i K, dok se u vodenoj fazi mlijeka nalaze vitamini B kompleksa. Mlijeko je glavni izvor superminerala kalcija koji je zadužen za prijenos signala od ćelije na ćeliju, nervi ga trebaju za prijenos signala na mišićna vlakna i izuzetno je važan za građu zuba i kostiju. Kalcij se u mlijeku nalazi u vrlo iskoristivom obliku, a njegovu apsorpciju olakšava i prisustvo laktoze. Pored toga, omjer kalcija i fosfora u mlijeku je gotovo identičan njihovom omjeru u kosturu. Bjelančevine mlijeka sadrže sve esencijalne aminokiseline neophodne za izgradnju tkiva, enzima i hormona u ljudskom organizmu. Imunoaktivni sistem bjelančevina u mlijeku osigurava otpornost organizma i štiti ga od brojnih uzročnika bolesti. Izvor energije u mlijeku je mliječna mast.
Da li je mlijeko najbolja hrana za djecu?
Činjenica da je mlijeko kompletna namirnica koja podmiruje potrebe djeteta dok ne bude sposobno koristiti druge izvore hrane. Iz toga proizlazi da, tehnički gledano, kada se konzumira mlijeko, ništa drugo nije potrebno u ishrani. Sasvim je jasno da se dijete koje raste ne može hraniti samo mlijekom, a sa druge strane dodavanje mlijeka u inače dobro balansiranu ishranu nije potrebno. Kao rezultat, djeca koja piju puno mlijeka često nemaju apetit za druge vrste hrane. Mnogi roditelji se žale da njihova djeca neće da jedu povrće, tako da na kraju kao zamjenu za ono što ne žele daju djeci da piju mlijeko. Na taj način mliječna ishrana postane dominantna i čini veći dio dječjeg jelovnika, što nije zdrav izbor ishrane. Na ovom mjestu ćemo podsjetiti naše roditelje na zlatno pravilo u ishrani djece – RAZNOVRSNOST. Mlijeko jeste izvanredna namirnica, ali unos velikih količina mlijeka ne može zadovoljiti sve dječje potrebe niti zamijeniti namirnice drugog porijekla. VAŽNO!: Zdrava ishrana uključuje namirnice iz tzv. velikih grupa namirnica: žitarice, povrće, voće, mliječni proizvodi, meso, te umjerenu količinu masti i ulja. Na tržištu je veliki izbor raznih vrsta mlijeka, po čemu se razlikuju? Kada se sirovo mlijeko ostavi na neko vrijeme, ono se ukiseli i koristi se kao kiselo mlijeko, što je u stvari rezultat fermentacije. Bakterije mliječne kiseline pretvaraju mliječni šećer u mliječnu kiselinu. Ovaj proces fermentacije se iskorištava za proiozvodnju sira i jogurta. Svježe mlijeko se pasterizira zagrijavanjem i čuva se u hladnjaku na temperaturi od 1 do 4ºC. Trajno mlijeko se dobija sterilizacijom, a kondenzirano mlijeko se dobija uklanjanjem većeg dijela vode. Najtrajniji oblik mlijeka je mlijeko u prahu, koje se pravi potpunim oduzimanjem vode.
Prema količini mliječne masti, mlijeko može biti:
- punomasno mlijeko (najmanje 3,2% m.m.)
- djelomično obrano mlijeko (najmanje 1,6% m.m.)
- obrano mlijeko (manje od 1,6% m.m.)
Prema dodacima mlijeku postoje razne vrste:
- vitaminizirano mlijeko (dodatak vitamina)
- aromatizirano mlijeko (dodatak arome i šećera)
- voćno mlijeko (dodatak voćnih pripravaka)
Koje mlijeko dati djetetu?
Ako je dijete zrelo za prelaz sa majčinog ili adaptiranog mlijeka na kravlje mlijeko, dugotrajne dosadašnje preporuke su bile da se koristi punomasno mlijeko. Novije naučne smjernice preporučuju roditeljima djece koja su debela ili imaju debljinu u porodici, visoki kolesterol ili bolesti srca i krvnih sudova, da počnu upotrebljavati mlijeko sa manje masnoće u dobi između prve i druge godine života. Ove preporuke kažu da ako postoje faktori rizika u porodici, mlijeka sa manje masnoće su zdrav izbor za djecu uzrasta od 12 mjeseci do 12 godina. Na taj način se odustaje od ranijih stavova da se treba držati punomasnog mlijeka zbog sadržaja masti koje utiče na uredan razvoj djelotvornog mozga, posebno zato što je mlijeko veliki dio ishrane malog djeteta. Nakon druge godine života, roditelji bi trebali početi davati djeci mlijeko koje pije ostatak porodice, a u to vrijeme je prihvatljivo čak i nemasno mlijeko.
Najčešće pitanje: Koliko je djetetu potrebno mlijeka?
Različite preporuke za dnevni unos mlijeka govore uglavnom da:
• dijete uzrasta 1 do 3 godine treba piti 2 šolja mlijeka
• oni stari 4 do 8 godina treba da uzmu 2 do 3 šolje
• a za one uzrasta 9 do 18 godina preporuka je 3 do
4 šolje.
Na taj način se u balansiranoj ishrani iz mlijeka i mliječnih proizvoda obezbjeđuje optimalan unos kalcija. S druge strane, nedovoljan unos mlijeka i mliječnih proizvoda znači deficit kalcija u organizmu djeteta koje raste. Brojni su faktori koji utiču na konzumaciju mlijeka. Istraživanja su pokazala da djeca sve manje piju mlijeko, a sve više razna druga pića i sokove u čemu svakako imaju uticaja agresivne reklame i promotivne aktivnosti proizvođača. Ishrana djece i adolescenata izvan kuće gotovo da uopće ne sadrži mlijeko i mliječne proizvode. Zbog toga, djeca trebaju kontinuirano izgrađivati pravilne prehrambene navike i treba da postoji pravilan pristup u vrtićima, školama i drugim obrazovnim institucijama. U tom smislu postoji incijativa FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a) koja je proglasila Svjetski dan „školskog mlijeka“ koji se obilježava posljednje srijede u septembru, u više od 80 zemalja svijeta. Svrha je skrenuti pažnju na potrebu obaveznog mliječnog obroka u školama, jer školska djeca često ne doručkuju, a koncentracija im je slaba. Poticaj školske djece, studenata, ali i osoba svih uzrasta da konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, u prehrambenom odgoju djece, pozitivan primjer roditelja, porodice i društva uopće vraćaju mlijeku značaj u ishrani koji mu zaista pripada.