Djeca vegetarijanci
Ohrabrivanje djece da od samog početka jedu dobro i zdravo imat će pozitivan učinak i u budućnosti. Koristi pravilne ishrane su: očuvanje zdravlja, pravilan rast i razvoj, maksimum izgradnje organizma, optimalna izmjena hranjivih materija i pravilno oslobađanje energije, kvalitetan odbrambeni sistem i minimum obolijevanja. Pravilna ishrana djeteta također je veliki ulog u borbi protiv umora, bezvoljnosti, nedostatka svježine i snage, lošeg sna i nedovoljnog odmora. Dijete koje se pravilno hrani može zadržati visoki stepen mentalne koncentracije i lakše podnosi stres i napor. Naučna i praktična pitanja optimalne ishrane za djecu uvijek su aktuelna, pa između ostalog i pitanje vegetarijanske ishrane djece, o kojoj postoji niz oprečnih mišljenja – od preporuke da je zdrava i zadovoljavajuća za dijete do potpune negacije ovih stavova.
Šta je vegetarijanstvo?
Vegetarijanstvo je način ishrane koji uvjetuje da se u obrocima djelimično ili potpuno izostave namirnice životinjskog porijekla. Bez obzira da li je vegetarijanstvo dio porodične filozofije, zbog zdravstvenih razloga ili brige za okolinu i životinje, vegetarijanstvo je sve prisutnije i u našem društvu.
Vrste vegetarijanske ishrane
Veganska ili stroga vegetarijanska ishrana isključuje apsolutno sve namirnice i proizvode životinjskog porijekla: meso, perad, ribu, mliječne proizvode itd. Ovo-vegetarijanska: konzumiraju se jaja i mliječni proizvodi, ali ne meso i mlijeko Lakto-ovo-vegetarijanska: konzumiraju se mliječni proizvodi, ali ne meso i jaja.
Semi-vegetarijanska: povremeno se konzumira meso peradi i riba
Makrobiotika: vrlo restriktivna vrsta ishrane koja uključuje grahovice i povrće.
Prednosti vegetarijanske ishrane
Za odrasle, vegetarijanska ishrana može biti zdrav izbor. Dugoročne prednosti ishrane bazirane na biljkama su brojne:
- vegetarijanci imaju čak do 50% manju pojavu povišenog krvnog tlaka u odnosu na ne-vegetarijance - nivo kolesterola je znatno niži kod vegetarijanaca
- stopa obolijevanja od malignih oboljenja među vegetarijacima je za 25 – 50% niža od prosjeka stanovništva
- gojaznost doprinosi razvoju teških bolesti, a mnogo je manje tih oboljenja među vegetarijancima koji su oko 10% mršaviji od ne-vegetarijanaca
- voće i povrće sadrži mnoge antioksidanse (vitamine C i E i karotinoide) koji na nivou ćelija smanjuju rizik od zdravstvenih problema.
Povrće, žitarice, voće, mahunarke, orašasti plodovi su zdrava hrana jer sadrže složene ugljikohidrate, bjelančevine, vlakna, vitamine i minerale, i predstavljaju temelj zdravih prehrambenih navika. Istraživanja pokazuju da odrasli koji konzumiraju voće i povrće su oni koji su ga konzumirali tokom djetinjstva. Vegetarijanska ishrana korisna je i za trudnice, dojilje, djecu i omladinu. Sve su ove grupe jako osjetljive na opasnosti kojima mogu biti uzroci različiti režimi ishrane – zato je sasvim logično da se izbjegavaju masnoće, lijekovi, hormoni, pesticidi i druge materije koje mogu biti prisutne u mesu.
Da li je vegetarijanstvo prihvatljivo za djecu?
U ishrani djece, ne samo kod vegetarijanske nego i kod mješovite ishrane, postoji potencijalna opasnost od nedovoljnog unosa nutrijenata (bjelančevine, minerali, vitamini) i energije (ugljikohidrata i masti) zbog velikih potreba dječjeg organizma za rastom i energijom. Vegetarijanska ishrana obiluje cjelovitim žitaricama, mahunarkama, voćem i povrćem sa dosta dijetalnih vlakana koja u probavnom sistemu bubre i daju osjećaj sitosti. Djeca imaju manji probavni sistem od odraslih i često ne mogu pojesti dovoljnu količinu hrane da zadovolje svoje potrebe za hranjivim materijama i energijom. Ipak, mnogi stručnjaci iz područja medicine, nutricionizma i dijetetike smatraju da je vegetarijanska ishrana zdravstveno prihvatljivija i da može osigurati sve potrebne nutritijente uz uslov da su roditelji educirani i da imaju dovoljno vremena za pravilno planiranje i nabavku i pripremu hrane, te dovoljno sredstava da osiguraju raznovrsnost namirnica u ishrani. Planiranje vegetarijanskog jelovnika znači svakodnevno kombinirati razne biljne namirnice, tj. uključiti veliki broj mahunarki, integralnih žitarica, sjemenki, orašastih plodova, povrća i voća, kako bi se podmirile potrebe organizma u razvoju. Posljednjih godina još je lakše pridržavati se pravila vegetarijanske ishrane, s obzirom na to da su dostupni na tržištu brojni proizvodi obogaćeni kalcijem, željezom, vitaminima D i B – grupe.
Prema dokumentu Američkog udruženja nutricionista o vegetarijanskoj ishrani, prikladno planirana vegetarijanska ishrana zadovoljava prehrambene potrebe dojenčeta, djece i adolescenata, i razvija normalan rast. U studiji razvoja djece, testovi su pokazali da umna starost vegetarijanske djece premašuje dobnu starost za preko jednu godinu, a srednja vrijednost IQ bila je dosta iznad prosjeka. Pedijatrija (Pediatrics), cijenjeni medicinski časopis, izvijestio je o studiji na 404 djece na Farmi, zajednici koja živi u američkom Tennesseeju i prakticira vegetarijanstvo. Nije nađeno značajnih razlika u rastu između djece vegetarijanaca iz te zajednice i djece na mješovitoj ishrani. Vegetarijanci su bili nešto sitniji u odnosu na prosječno američko dijete u dobi 1 – 3 godine, ali su do desete godine života sustigli svoje vršnjake.
Isključiti mlijeko i jaja iz ishrane najrizičnije je za djecu mlađu od dvije godine. Dokazano je da djeca koja konzumiraju razumnu količinu bjelančevina životinjskog porijekla (jaja, mlijeko i mliječne proizvode) imaju normalan rast i nemaju problema sa nadoknadom energije. Majkama vegetarijankama se preporučuje što duže vrijeme dojenja – najbolje do 2 godine. U nemogućnosti dojenja treba dati adaptirana mlijeka na bazi soje, obogaćena vitaminima i mineralima.
Trebate znati sljedeće:
- Djeca do 10 godina trebaju obrok svakih 4-6 sati da osiguraju potrebnu količinu glukoze, neophodne za rast mozga i nervnog sistema.
- Između 3 glavna obroka ubacite više međuobroka. Količinu dijetalnih vlakana možete smanjiti ako djetetu ponudite voćni sok, proizvode od rafiniranih žitarica ili oguljeno voće i povrće.
- Bjelančevine iz biljne hrane imaju manju biološku vrijednost od životinjskih pa treba svakodnevno kombinirati razne vrste biljne hrane da bi se postigao zadovoljavajući unos esencijalnih aminokiselina.
- Unos bjelančevina obično nije problem kod lakto-ovo vegetarijanaca. Dobar izvor bjelančevina je soja jer osigurava veliku količinu aminokiselina.
- Nizak sadržaj masnoće u biljnoj hrani može se nadoknaditi dodatkom ulja u pripremi obroka ili unosom veće količine integralnih žitarica, čime se održava primjeren kalorijski unos.