Margarin ili maslac?

Pitanje da li je zdravije jesti maslac ili margarin je dosta zbunjujuće. No, prije bilo kakvog zaključka, definirajmo što su ova dva proizvoda. Što je maslac? Maslac je mliječni proizvod izrađen od vrhnja. Maslac je prirodniji i ukusnije od margarina. Dobar je izvor u masti topivih vitamini kao što su vitamin A, vitamin D, vitamin E i vitamin K. Međutim, on sadrži kolesterol i visoku razinu zasićenih masti. Zasićene masnoće mogu povećati razinu LDL kolesterola („loš" kolesterol), kao i HDL kolesterola („dobrog" kolesterola), ali ne dovoljno da bude protuteža učinku LDL kolesterola. Preporučuje se ograničiti unos zasićenih masnoća na ne više od 7 posto ukupnih kalorija dnevno. To iznosi oko 15 grama zasićenih masti po danu, a temelji se na prehrani od 2000 kalorija dnevno. Samo jedna žlica maslaca (oko 14 grama) sadrži 7 grama zasićenih masti. Maslac je također značajan izvor kolesterola u prehrani. Pretjerana razina kolesterola je zdravstveni rizik zbog masnih naslaga koje postepeno mogu začepiti arterije, što uzrokuje slab protok krvi do srca, mozga i drugih dijelova tijela. Kolesterol u prehrani, nalazi se samo u proizvodima životinjskog podrijetla, ima manji učinak na razinu kolesterola u odnosu na vrstu masti i ukupan unos masti. Međutim, neki pojedinci su osjetljiviji na kolesterol u prehrani od drugih. Preporučuje se ograničiti unos kolesterola na do 200 mg dnevno. Maslac ima 30 mg kolesterola u jednoj žlici. Maslac također može sadržavati tragove hormona i antibiotika kojima su hranjene životinje. Što je margarin? Margarin je umjetni izum koji se sastoji uglavnom od hidrogeniranog biljnog ulja. Budući da je biljnog podrijetla, nema kolesterola. Također sadrži veću količinu „dobrih" nezasićenih masti, polinezasićenih i mononezasićene masti. Ove nezasićenih masti djeluju na smanjenje „lošeg" LDL kolesterola i povećavaju „dobar" HDL kolesterol u krvi, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Vrste biljnog ulja koje se koriste u margarinu mogu utjecati na količinu esencijalnih masnih kiselina, omega 6 i omega 3. Kukuruzno ulje, suncokretovo ulje i ulje šafranike sadrže velike količine omega 6 masnih kiselina i malo omega 3 masnih kiselina, dok laneno ulje, sojino ulje i canola ulje sadrže dobru količinu omega 3 masnih kiselina. Većina ljudi dobije obilje omega 6 masnih kiselina, ali ne i dovoljno omega 3 masnih kiselina. Margarin sadrži trans masne kiseline koje su opasnije od zasićenih masnoća. Trans masti se formiraju kada se vodik dodaje na biljno ulje kroz proces koji se naziva hidrogenacija. To čini masnoće čvršćima. Trans masnoće mogu povećati rizik od koronarne bolesti srca. Zdravstvene institucije širom svijeta preporučuju da konzumaciju trans masti svedete na minimum. Na primjer, samo jedna žlica margarina sadrži 3 grama trans masnoća i 2 grama zasićenih masti. Maslac ili margarin? Najbolji način za kontrolu razine kolesterola je jesti sve umjereno. Danas se može kupiti margarin sa gotovo nula trans masnoća. Stručnjaci preporučuju ovu vrstu margarina prije nego maslac. Međutim, ako vam se sviđa okus maslaca, ne morate ga se odreći u potpunosti. Kada je u pitanju odabir između margarina i maslaca, to je stvarno stvar osobnih preferencija. Ali s više informacija možete donijeti i bolju odluku.