Kafa - šoljica puna energije

Možete li zamisliti jutro bez mirisne šoljice kafe? Kafa podiže energiju, popravlja koncetraciju i raspoloženje – ali prekomjerna doza krije i neke opasnosti...

Kafa potiče iz Afrike, sa današnjeg područja Etiopije. Crveni plodovi grma kafe sušili su se u samostanima: redovnici bi plodove natapali u vodu, a zatim pojeli dok bi tekućinu popili, jer su otkrili kako im jača koncetraciju i tako pomažu u molitvi. Kafa se zatim iz Afrike prenosi u Arabiju, odakle dolazi kafa kakvu danas poznajemo. Mletački trgovci kafu donose u Europu – tamo se prodavala uapotekama a zvali su je ghaweh (arapsko vino).

Kafane – središte društvenog života Europljana
Kafa se iz Nizozemske proširila cijelom Europom – kafane postaju središte društvenog života. Savršenu formulu kafe izrekao je veliki državnik Talleyrand: „Crna kao vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav.“ Zahvaljujući mladom francuskom kapetanu koji je njegovao dragocjeni grm, kafa je 1700. stigla i u Ameriku. Grm je posađen na karipskom ostrvu Martiniqueu, gdje postaje pretkom 19 miliona stabala, koliko ih je bilo pedeset godina poslije. To je bila samo usputna stanica na putu do konačnog cilja – zemalja Južne i Srednje Amerike.

Obrada sirove kafe
Kafa se dobiva od biljaka roda Coffea, iz porodice Rubicacae – iako postoji mnogo vrsta, uglavnom se koriste zrna Coffea arabica (typicy i bourbon) i Coffea canephora (robusta). Arabica je poznata kao brazilska kafa, dok se C. Canephora uglavnom uzgaja u Africi. Oje vrste rastu u tropskim zonama sa toplom, vlažnom klimom, ali na različitim morskim visinama. Kafa je grm ili stablo, a plodovi su crvene bobice slične trešnji. Najbolje se mješavine dobivaju kombinacijom zrna nekoliko vrsta, a najbolji i najskuplji način je branje jedne po jedne. Jeftiniji su načini trešnja i mašinska berba, nakon kojih se moraju odvojiti nezrele i prezrele bobice. Termička obrada kafe obavlja se u nekoliko faza: prva je sušenje, kojim se eliminiše vlaga. Prženje kafe: intenzitet boje zrna kafe zavisi o završnoj temperaturi prženja: na višoj temperaturi dobiva se tamnija kafa. Treća faza je hlađenje, kada se kroz masu zrna propušta hladan zrak.

Kofein – razbuđuje i daje više energije
Najpoznatiji i najvažniji sastojak kafe je kofein, koji se apsorbira, odnosno odlazi direktno u krv, gdje se zadržava otprilike četiri sata. Kofein stimuliše srednji živčani sistem, odnosno mozak te poboljšava budnost, pozornost i raspoloženje. U prosječnoj šoljici kafe ima oko 100 do 150 miligrama kofeina. Zabluda vezana uz kafu je da povisuje krvni pritisak. To je samo djelimično tačno jer je taj učinak kratkotrajan. Poslije toga vrijednost pritiska opada i više nego što je prvobitno porasla, tako da se može reći i da kafa snižava pritisak. Ne preporučuje se piti velike količine kafe. Najčešći problemi vezani uz prekomjerno konzumiranje kafe su nesanica, uznemirenost, lupanje srca i bol u želucu. Ako ste osjetljivi na kofein, a želite uživati u tom ukusnom napitku, probajte neku od vrsta kefe bez kofeina.

Savjet
Kafu je najbolje držati daleko od izvora topline, u posudi od zatamnjenog stakla koja se može dobro zatvoriti. Vlaga i zrak, kao i sunčeva svjetlost loše utiču na njenu aromu.