Što biste trebali znati o mesu?!

Priuštite sebi češće meso, ali u malim obrocima (oko 100 g po obroku, ne bi smjelo biti više). No zato meso smijete jesti pet do sedam puta sedmično. Jedite meso najbolje zajedno s voćem i povrćem koje se nalazi skupinama „korisno" ili „neutralno". To je bolje od uzimanja previše ugljikohidrata u hljebu ili krompiru. Voće i povrće obuzdavaju želučanu kiselinu i sprječavaju da bjelančevine životinjskoga podrijetla previše nadraže želučanu sluznicu. Bjelančevine životinjskoga podrijetla smatraju se, doduše, korisnima, no „lovina" našega vremena obogaćena je hormonima antibioticima. Stoga nastojte jesti meso životinja koje su hranjene prirodnom hranom bez umjetnih dodataka. Ako se netko boji da će meso u hrani povećati štetne masnoće u krvi - što može biti vrlo velika opasnost za srce i krvne žile - umirit će ga znanstvenici koji istražuju krvne grupe. Po njihovu mišljenju problem nisu zasićene masne kiseline koje uzimamo s mesom. Pravi krivci su, zapravo, složeni, dugolančani ugljikohidrati koji se, primjerice, nalaze u nekim vrstama pšeničnoga kruha. Oni podižu razinu inzulina. Posljedica toga je da tijelo dodatno sprema masnoću u tkivo i tako se vrijednosti u krvi povećavaju. Jetra je prema iskustvima znanstvenika dr. D'Adama osobito korisna živežna namirnica za osobe s krvnom grupom 0 i pomaže održavati vitku liniju. No uvijek mislite na ovo: jetra (i bubrezi) su organi koji pročišćavaju i izbacuju otrove i kroz njih se izlučuju štetne tvari. Stoga jedite jetru i druge iznutrice, kao sto su srce, teleća prsna žlijezda, mozak, pluća i jezik, samo mladih životinja koje još nisu opterećene raznim ostacima otpadnih tvari.