Voda u dječijoj ishrani
Život je nastao u vodi i voda je životno važna. Bez hrane čovjek može živjeti sedmicama, a bez vode ne više od tri dana. Voda je temelj života i ništa je ne može zamijeniti. Voda je najzastupljeniji sastojak ljudskog organizma, pa joj to daje i veliki značaj u ukupnoj građi i zdravlju čovjekovog tijela. Ostale komponente ljudskog organizma su bjelančevine, minerali, masti i mala količina ugljenih hidrata. Voda regulira tjelesnu temperaturu i sprečava pojavu pregrijanosti, ispire i otklanja nusprodukte metabolizma i tjelesni otpad (toksine); voda u tkivu donosi kisik, glukozu, vitamine, daje koži i ostalim tkivima vlagu, podmazuje zglobove i tetivne ovojnice, regulira tjelesnu temperaturu, te predstavlja otapalo za elektrolite. Dakle, voda je uključena u gotovo sve tjelesne funkcije i ima brojne uloge u organizmu.
Sadržaj vode u dječijem organizmu – gdje je smještena? Ukupna tjelesna tečnost je izražena kao procent tjelesne mase i u zavisnosti je od starosti. Kod novorođenčeta ukupni volumen vode iznosi oko 80% tjelesne mase. Do kraja prve godine taj postotak pada na 60 – 65% i zadržava se u tom omjeru sve do puberteta. Tokom puberteta sadržaj masti u organizmu se više uvećava kod djevojčica, nego kod dječaka koji imaju više mišićne mase. S obzirom na to da masno tkivo sadrži manje vode u odnosu na mišićno, koje ima visok sadržaj vode, dječacima na kraju puberteta ostaje 60%, dok se kod djevojčica smanjuje na oko 50% tjelesne mase. Ukupni volumen tečnosti u organizmu generalno je podijeljen na dva dijela, koje možemo posmatrati kao dvije velike cjeline, međusobno odvojene ćelijskim membranama nekoliko desetina biliona ćelija: intracelularna (unutar ćelija) i ekstracelularna (izvan ćelija) tečnost. Smanjenje količine vode u organizmu tokom odrastanja djeteta odnosi se na smanjenje volumena izvanćelijske tečnosti, dok volumen vode unutar ćelije ostaje uglavnom konstantan.
Kako se volumen tjelesnih tečnosti mijenja u toku odrastanja, njihov hemijski sastav, međutim, gotovo se ne razlikuje između novorođenčeta i odrasle osobe. U tom hemijskom sastavu veoma je važna koncentracija elektrolita: natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor, hidrokarbonati, fosfati i dr.
Unos i gubici vode
Protok vode i elektrolita u organizmu reguliran je brojnim mehanizmima i uravnotežan je u zdravom tijelu u kojem su unos i gubici balansirani. Voda se iz tijela gubi znojenjem, stolicom, urinom, ali i na način koji ne možemo vidjeti – isparavanjem iz disajnih puteva i difuzijom kroz kožu. Sa vodom se iz organizma gube i elektroliti. Zavisno od tjelesne aktivnosti, vremenskih uslova i stanja organizma, promet vode se može višestruko promijeniti. U dječijem organizmu u odnosu na površinu tijela promet vode je veći nego kod odrasle osobe. Dječija koža je tanja pa lakše gube vodu. Djeca se mnogo kreću, igraju se, aktivni su, trče, pa se tijelo zagrijava, pojačano se znoje i potrebna je veća količina vode za termoregulaciju. Također treba misliti na to da razigrano dijete često potiskuje osjećaj žeđi i nije raspoloženo da napušta igru da bi se napilo. Nikada ne treba zaboraviti činjenicu da i mala beba može biti žedna, čak i ona koju majka doji, naročito ako su dani vrući - inače dojenčetu na prsima nije potrebno davati vodu, jer mu prirodna ishrana sve osigurava.
Koliko je vode djetetu potrebno?
S obzirom na veliku važnost vode u organizmu postavlja se pitanje dovoljnog unosa. Ne postoji precizna količina vode koju malo dijete treba popiti svaki dan. Obično djeca vole popiti nešto uz jelo ili poslije jela i svakako će piti kada su žedna. Kada je toplo ili kada je dijete veoma aktivno, potrebno mu je više vode. Radi toga, kada ste vani pri toplom vremenu, posebno ako dijete trenira neki sport, osigurajte mu dodatnu količinu vode. Nedostatak vode u organizmu se označava kao dehidracija, koja narušava tjelesne funkcije i opasna je po zdravlje, s obzirom da u dječijem organizmu može izazvati akutna, ali i trajna oštećenja. Djeca, kao i odrasli uostalom, često piju premalo tečnosti. Gubitkom 10% tjelesne tečnosti smanjuje se učinkovitost organizma za 50%.
Najzdravije piće – voda
Najbolji izvor tečnosti je svakako obična voda. Djeca su veoma sklona pijenju slatkih i gaziranih pića, čiji neumjereni unos svakako ne donosi ništa dobro. Ova grupa pića su izrazito visoke energetske vrijednosti, te brzo smanjuju osjećaj gladi, a s druge strane su siromašna djeci toliko potrebnim mineralima i vitaminima. Zbog toga, djeca od najranijeg uzrasta trebaju učiti da je najzdravije piće voda i da voda otapa hranjive materije u probavnom sistemu i služi kao transportno sredstvo do krajnjih ćelija našeg tijela.
Voda za učenike
Standardna preporuka za stariju djecu za unos vode je 6-8 čaša dnevno koje treba ravnomjerno rasporediti u toku dana, uz povećanje unosa u toplim danima kod povećane aktivnosti. Posebnu kategoriju čine dječaci, tinejdžeri starosti 14 godina i stariji koji zahtijevaju veći unos tečnosti – do 10 čaša dnevno. Učenici koji provode veći dio dana u školi trebali bi pola dnevnog unosa imati u tom periodu, tako da se unos ravnomjerno rasporedi u toku dana. Dehidrirani učenik može postati iritabilan, umoran ili imati pad koncentracije. Pred izlazak iz škole, djeca mogu biti umorna, neraspoložena, imati glavobolju, što je barem djelimično uzrokovano nedostatkom vode. Voda čini oko 80% sastava mozga i predstavlja esencijalni element u neurološkoj transmisiji-prenosu impulsa. Slaba hidracija utiče na dječiji mentalni status i sposobnost memorije, koncentracija/pažnja opada za oko 10%. Ukoliko dehidracija napreduje, može doći i do poremećaja stanja svijesti.
Izuzetno je važno da organizam raspolaže sa dovoljno vode!
Dobro pravilo za unos dovoljne količine vode je piti jednu čašu uz svaki obrok, jednu čašu između svakog obroka i dodatno 1-2 čaše prilikom povećane fizičke aktivnosti.