Djeca i vitamini

Vitamini su po definiciji materije koje su u malim količinama neophodne za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Da li su važni? Vitamini su od vitalne važnosti! Vitamine trebamo da bismo vidjeli svijet oko nas, da bismo rasli, da bismo izgradili kosti i vezivna tkiva, da bismo se borili protiv bolesti, da zacijelimo rane da ne iskrvarimo i da nam ne bi ispadali zubi. Ljudski organizam ne može proizvesti dovoljnu količinu vitamina, te se oni moraju unositi hranom. Prateći rast i razvoj svog djeteta, poznavajući njegove prehrambene navike, roditelji se često pitaju da li uzima dovoljno vitamina i minerala, da li mu treba dodataka u ishrani. Veoma često pitanje, koje roditelji postavljaju u pedijatrijskoj ordinaciji, pogotovo ako je dijete slabije uhranjeno, lošeg apetita i ako često obolijeva je – da li je djetetu potreban neki vitaminski preparat. Veliki izazov za roditelje predstavljaju vitaminski pripravci koji su rezultat savremenih nutricionističkih analiza, prisutni na tržištu, a koji su praćeni vrlo privlačnim reklamama. Brojne dileme koje iz toga proizilaze pokušat ćemo riješiti u ovom tekstu.

Kako obezbijediti dovoljan unos vitamina?
Između ljudskog organizma i prirodnog okruženja sa izvorima prirodne hrane postoji snažna veza, pa je najprirodniji i ljudskom organizmu biološki najbliskiji izvor esencijalnih materija upravo prirodna hrana. Ishranom koja sadrži svježe voće i povrće, cjelovite žitarice i druge vrste zdrave hrane, vaše će dijete dobiti neophodne vitamine na najzdraviji način. Vitamini su u hrani prisutni u formi koja se može najlakše iskoristiti i hemijski su vezani sa metabolički vrlo aktivnim supstancama. Veliki izazov za roditelje je naučiti dijete da jede zdravu hranu sa zadovoljstvom. Ne treba zaboraviti da živimo u vremenu visoko procesuirane hrane s jedne strane, a s druge strane da djeca često odbijaju neke namirnice (voće i povrće), dok bi neograničeno jeli i pili druge – slatkiše, grickalice, sokove sa kofeinom i fosfatima, pa je prirodni unos važnih nutritijenata upitan. Potrebe za vitaminima Potrebe za vitaminima kod djece su utvrđene od strane nadležnih organizacija – FDA, WHO, EU i unešene su u nacionalne propise svake od zemalja, tako da su razlike među njima minimalne. Ovisno o ishrani i načinu života uvijek je moguć deficit pojedinih vitamina i minerala, koji se nadomješta farmaceutskim preparatima. Istraživanja u USA su utvrdila da veliki broj djece čak i kad jedu dosta voća i povrća nemaju optimalan unos vitamina. To se objašnjava poljoprivrednim tehnikama za proizvodnju hrane koje smanjuju sadržaj vitamina i minerala.  također je objavljen podatak da 25 do 50 posto djece u USA prima razne multivitaminske preparate kako bi se izbjegao deficit. U našim uslovima, gdje se hrana najvećim dijelom proizvodi na konvencionalan način, ipak je zdravija i bogatija kvalitetnim nutritijentima.
VITAMIN A – karoten - dnevna potreba djece iznosi 4.000 do 7.000 IU (internacionalne jedinice) zavisno od starosti djeteta. Ovaj vitamin učestvuje u ćelijskoj reprodukciji, stimulira imunitet, neophodan je za dobar vid, razvoj kostiju, rast zuba, zdravu kožu, kosu i mukozne membrane. Deficit ovog vitamina uzrokuje noćno sljepilo, suhu kožu, lošu zubnu caklinu i hormonalne poremećaje.
IZVORI (poredano po količini): paradajz, lubenica, breskva, narandža, krompir, mrkva, špinat, brokule, grah, pistacije, sjeme tikve i suncokreta, bademi. VITAMIN B1 – tiamin – djeca trebaju 6 do 9 mg dnevno. Ovaj je vitamin važan za produkciju energije jer pomaže ćelijama da iz ugljikohidrata dobiju energiju. Također je neophodan za funkcioniranje srca, mišića i nervnog sistema. Nedovoljan unos vitamina B1 dovodi do opće slabosti i po život opasnih oboljenja.
IZVORI: većina voća i povrća nisu značajni izvori vitamina B1 izuzev lubenice, graška i avokada. Najveća količina se nalazi u mesu, jetri, mlijeku i riži (puno, neljušteno zrno).
VITAMIN B2 – riboflavin – je važan za rast i reprodukciju
kao i za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Djeci je potrebno 6 do 9 mg ovog vitamina dnevno.
IZVORI: mlijeko, sir, jetra i druge iznutrice, jaja, riba, zeleno povrće i žitarice.
VITAMIN B3 – niacin – je djeci potreban u količini 9 do 16 mg dnevno. Neophodan je za urednu funkciju probavnog sistema i nerava, a također učestvuje u konverziji hrane u energiju.
IZVORI: meso, jetra, riba, žitarice, paradajz, marelica, banana, krompir, grašak, mrkva.
VITAMIN B5 – pantotenska kiselina – je djeci potreban 2 do 4 mg dnevno. Ima esencijalnu funkciju u metaboliziranju hrane kao i za proizvodnju hormona.
IZVORI: narandža, banana, krompir, gljive i žitarice
VITAMIN B6 – piridoxin – u dječjem uzrastu je optimalni unos 0,6 – 1,3 mg dnevno. Ima značajnu ulogu u produkciji antitijela u imunološkom sistemu i podupire funkcije nervnog sistema. Nedovoljan unos uzrokuje vrtoglavicu, konfuziju, iritabilnost i grčeve.
IZVORI: meso, jetra, žitarice, banana, grašak, krompir imrkva
VITAMIN B9 – folna kiselina – za djecu je potrebna dnevna količina 150 - 300 mcg, trudnice i dojilje trebaju 600 mcg dnevno. Organizmu je potreban za produkciju crvenih krvnih zrnaca, za formiranje DNK, kao i za normalnu funkciju nervnog sistema.
IZVORI: jetra, žitarice, paradajz, narandža, banana, grašak, špinat, brokoli, krompir, mrkva, luk i orašasti plodovi.
VITAMIN B 12 – ciankobalamin - dnevna potreba za djecu je 2,4 mcg. Kao i ostali vitamini B grupe važan je za produkciju crvenih krvnih zrnaca i funkciju centralnog nervnog sistema.
IZVORI: meso, riba, mlijeko i mliječni produkti
VITAMIN C – je djeci potreban 45 – 50 mg dnevno. Jedan je od najsnažnijih vitamina za funkcioniranje organizma, štiti ćelije i tkiva od oštećenja slobodnim radikalima i također je u određenoj mjeri antivirusni agens. Hipovitaminoza C je danas rijetko oboljenje svugdje u svijetu, tako da ga sporadično susrećemo u dojenčadi koja su isključivo hranjena razrijeđenim kravljim mlijekom.
IZVORI: jagode, kivi, narandža, paradajz, breskva, limun, banana, jabuka, zeleno lisnato povrće, brokule, mrkva, krastavac, krompir i grašak.
VITAMIN D – se javlja u dva oblika: ERGOKALCIFEROL (vitamin D12) i HOLEKALCIFEROL (vitamin D3) koji se stvara u koži čovjeka nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti. Sinteza u koži je glavni izvor vitamina D. Mlijeko je obogaćeno sa oba oblika vitamina. Njegova uloga u apsorpciji kalcija i magnezija je esencijalna za mineralizaciju i sazrijevanje kostiju. Metabolička bolest kostiju koja nastaje kao posljedica manjka vitamina D naziva se rahitis kod djece, a osteomalacija kod odraslih. Zdravstvena edukacija uz savjete o zdravoj ishrani se mora provoditi u rizičnim populacijama. Majčino mlijeko ne sadrži dovoljne količine vitamina D, zbog čega se provodi kontinuirana prevencija rahitisa svakodnevnim davanjem 300 – 600 internacionalnih jedinica vitamina u dojenačkom periodu. U tome je također potrebna kvalitetna ishrana sa dovoljno kalcija (mlijeko i prerađevine) i dovoljno zraka i sunca.
IZVORI: ultravioletno zračenje kože, obogaćeno mlijeko,
riblje ulje, jetra, maslac, žumance.
VITAMIN E – tokoferol – kao i vitamin C štiti tkiva od oštećenja oksidacijom i funkcionira kao „čistač“ slobodnih radikala, također je važan u produkciji crvenih krvnih ćelija. Djeci je potreban u količini 6 – 11 mg na dan.
IZVORI: biljno sjeme, sjeme pšenice, lisnato povrće, mahunarke, jaja, margarin, banana, jabuka.
VITAMIN K – filokinon – je djeci potreban 30 do 40 mikrograma dnevno. Izuzetno je važan u funkciji zgrušavanja krvi. Sva novorođenčad neposredno nakon rođenja dobijaju vitamin K, kako bi se prevenirala krvarenja – hemoragična bolest novorođenčeta.
IZVORI: lisnato povrće, jetra, biljna ulja, crijevna flora nakon novorođenačkog perioda.
Vitamini se po svojim biohemijskim osobinama dijele u dvije grupe:
• topivi u mastima: A, D, E i K
• topivi u vodi: C, B grupa

Još malo o vitaminima
Nedovoljan unos vitamina uzrokuje bolesti HIPOVITAMINOZE, koje su kod osoba na zdravoj i kvalitetnoj ishrani rijetkost. Vitamini su također odličan primjer da „više nije bolje“. Kao i većina drugih prirodnih materija, mogu biti toksični ako se uzimaju u velikim količinama, te može doći do ozbiljnih poremećaja zdravlja. Veoma je važno da roditelji imaju u vidu da su dječja hrana i napici obogaćeni vitaminima, te da ne posežu za vitaminskim preparatima bez konsultacije sa dječijim ljekarom. Sa tri obroka voća i povrća te dva mliječna obroka, djeca mogu podmiriti dnevne potrebe za vitaminima i mineralima.