Neophodne životne namirnice

EFSA je nedavno objavila vrijednosti koje se odnose na životne namirnice, tačnije, vrijednosti koje u organizam treba unijeti kroz ugljene hidrate, dijetna vlakna, masti i vodu. Ista agencija najavljuje da će u skorijoj budućnosti objaviti i podatke o preporučenim dnevnim količinama vitamina i minerala. Ove reference sadrže vrijednosti koje upućuju na iznose individualnih nutrijenata koje bi jedna osoba trebalo da konzumira kako bi održala dobro zdravlje. Podaci su rezultat dosad najšireg spektra naučnih istraživanja i medicinskih dokaza kojima su se prilikom izrade dokumenta o evropskim prehrambenim preporukama koristili. Ugljeni hidrati Unos ukupnih ugljenih hidrata, složenih i jednostavnih, trebalo bi da iznositi od 45 do 60 posto ukupne dnevne količine unosa hrane za decu i odrasle. Šećer Sve više studija ukazuje da učestala konzumiranja hrane bogate šećerima a to povećava rizik kvarenja zuba, a zašećerena pića jedan su od uzroka gojaznosti. EFSA ističe kako ne postoji dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se odredila optimalna gornja granica unosa šećera u organizam, jer uticaj šećera na zdravlje više je povezan sa tipom šećera i učestalošću konzumiranja hrane, nego s ukupno unešenom količinom. Biljna vlakna Dnevni unos vlakana od 25 grama sasvim je dovoljan za normalno funkcionisanje creva odraslog čovjeka. Naime, naučno su dokazane zdravstvene dobrobiti povezane s povišenim unosom vlakana – smanjen rizik od bolesti srca i dijabetesa tipa 2 te pomoć u održavanju normalne tjelesne težine. Još uvijek ne postoji dovoljno dokaza o ulozi glihemijskog indeksa na kojem se temelji Montignacova dijeta u održavanju normalne telesne težine i prevenciji bolesti povezanih s ishranom. Masnoće Dnevni unos masnoća trebalo bi da se kreće od 20 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa energije, s razlikom novorođenčadi i male dece, čiji bi unos masnoća trebalo procjeniti s obzirom na specifične potrebe djeteta. Dakle, od starosne dobi zavisi unos masnoće ali i ostalih namirnica. Povećan unos zasićenih masnoća i transmasnih kiselina utiče na to da holesterol raste , što doprinosi razvoju bolesti srca. Unos od 250 mg dugolančanih omega-3 masnih kiselina količina je koja kod odraslih ljudi može da smanji rizik od srčanih bolesti. Voda Žene bi dnevno trebalo da unose 2 itre vode a muškarci 2,5 litre.