Prehranom protiv žgaravice

Žgaravica je osjećaj pečenja koji se javlja u srednjem ili donjem dijelu prsišta, i koji se širi iz želuca prema vratu te može nalikovati na srčani infarkt. Ako se javlja više od dva puta sedmično, simptom je gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), odnosno posljedica vraćanja želučanog sadržaja u jednjak gdje želučana kiselina oštećuje sluznicu i uzrokuje bolove. Na putu od usta do želuca hrana prolazi jednjakom, koji je od želuca odvojen prstenastim mišićem - donjim ezofagealnim (ili gastroezofagealnim) sfinkterom. Ako je fukcija tog mišića neadekvatna (mišić ili nedovoljno dobro zatvara ulaz u želudac, ili je prečesto otvoren), dio sadržaja želuca, uključujući želučanu kiselinu, vraća se u donji dio jednjaka, i pri dodiru sa sluznicom stvara osjećaj pečenja. Žgaravica može biti uzrokovana mnogobrojnim čimbenicima uključujući životne i prehrambene navike, uzimanje određenih lijekova i trudnoću. Poznati čimbenici rizika za pojavu žgaravice su: * pušenje (nikotin opušta gastroezofagealni sfinkter) * (prekomjerna) konzumacija alkohola, kave, gaziranih pića i pića od citrusnog voća (limun, mandarina, naranča, grejp) * preveliki obroci i uzimanje hrane koja potiče žgaravicu * hranjenje (neposredno) prije lijeganja u krevet * prekomjerna tjelesna masa * trudnoća * nošenje pretijesne odjeće * stres * neki lijekovi (npr. antibiotici tetraciklini; citostatici i kemoterapeutici; narkotici; nitrati i nitroglicerin; kalij; nadomjestci željeza; nesteroidni antireumatici; vitamin C) Poznato je da određena vrsta hrane oslabljuje gastroezofagealni sfinkter, uzrokujući i pojačavajući žgaravicu te bi je u svakom slučaju trebalo izbjegavati ili barem ograničiti. To su: * citrusno voće (limun, mandarina, naranča, grejp) i citrusni sokovi * luk i češnjak * paprika, feferoni * krastavci * čokolada * kava, jaki čajevi i proizvodi s kofeinom * pepermint i proizvodi koji ga sadrže * pržena hrana * hrana bogata uljima i mastima * začini (pogotovo chilli, papar) * ocat Izbjegavanjem "rizične" hrane i povećanim unošenjem nekih drugih namirnica/proizvoda (fermentirani mliječni proizvodi, žitarice, banane, integralna tjestenina i krekeri, proizvodi s vrlo niskim udjelom masti) može se postići odličan rezultat, a u lakšim slučajevima gotovo i izlječenje. Potrebno se pridržavati i ostalih uputa i savjeta o promjeni navika,a to su slijedeće: * smanjiti prekomjernu tjelesnu masu * dnevni unos hrane raspodijeliti u više manjih obroka, nikako ne uzimati obilne obroke * piti adekvatne količine vode * jesti najmanje 2-3 sata prije odlaska na spavanje * povisiti uzglavlje u krevetu * pri uzimanju lijekova, popiti ih s velikom količinom tekućine * prestati pušiti * prestati konzumirati alkohol i kavu * smanjiti stres * izbjegavati veće tjelesne napore * nositi udobnu i dovoljno široku odjeću. Organizam je razvio neke vlastite mehanizme kojima se nastoji zaštititi od neželjenih posljedica refluksa kiseline. Ti prirodni mehanizmi uključuju gravitaciju, gutanje i slinu koja sadrži bikarbonate koji neutraliziraju želučanu kiselinu. Nažalost, ovi su mehanizmi djelotvorni samo danju, pa refluks koji se javlja noću može uzrokovati veću štetu od onoga koji se javlja danju. Terapija refluksne bolesti provodi se kao kombinacija promjene životnih navika i primjene lijekova, pa je potrebno na vrijeme se javiti liječniku, kako bi on pravovremeno mogao postaviti pravu dijagnozu i odrediti liječenje.