Pistacije

Pistacije - Pružaju osjećaj sitosti
Napomena: Pistacije je najbolje jesti bez soli jer mnogo soli na pistacijama može uzrokovati dizanje krvnog pritiska.

Prirodno stanište drveta pistacije je jugozapadna Azija, Iran, Sirija, Afganistan, ali pistacije rastu i u južnoj Francuskoj, Grčkoj i Španiji. Ljudi su se hranili pistacijom još u doba paleolita, a pretpostavlja se da je dobila ime po persijskom kralju Pastehu. Ova poznata grickalica u ranijim je studijama pohvaljena zbog blagotvornog uticaja na krvožilni sistem, jer snižavanjem kolesterola utiče na elastičnost arterija, te samim tim smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Pistacije su također veoma bogate vitaminima B1 i B6, koji su važni za ispravan rad nervnog sistema te fosforom koji je ključan za zdrave zube i kosti. Nova saznanja mogla bi pistacije uvrstiti i na dnevni meni dijabetičara jer one učestvuju u kontroli nivoa šećera u krvi, ujedno pružajući osjećaj sitosti nakon obroka. Naime, one sadrže puno proteina i dijetalnih vlakana zbog čega produžuju osjećaj sitosti. Pistacija je veoma bogata antioksidansom luteinom koji inače pronalazimo u zelenom lisnatom povrću i voću jakih boja.
Drvo pistacije treba oko 20 godina da bi dalo dobre plodove, a ako raste u povoljnoj, izrazito sunčanoj klimi, može trajati stoljećima.
Pistacije se jedu svježe ili pečene i posoljene, često se koriste u sladoledima te slatkišima poput baklave, a čak se dodaju i salami mortadeli.