Više od vitamina

Hrana koju uzimamo uglavnom se može sagledati iz dva kuta. S jedne strane govori se o makronutrijentima (glucidi, proteini i lipidi), a s druge o mikronutrijentima. Ipak, taj je opis nepotpun, jer se u slučaju voća i povrća sadržaj ne može ograničiti samo na te elemente. U stvarnosti postoji i druga vrsta molekula prisut­nih u znatnim količinama: radi se o fitokemijskim sastojcima (grč. phyto = biljka). Ti su sastojci molekule zaslužne za boju i ostala svojstva na koja reagiraju naša osjetila, a koja su specifična ne samo za voće i povrće nego i za velik broj pića i i začina usko povezanih uz kulinarsku tradiciju mnogih zemalja. Žarko crvenilo maline, karakterističan miris luka ili pak snažan osjećaj kiselosti i stezanja koji izazivaju kakao ili čaj - sve su to osobine izravno povezane s prisustvom različitih fitokemijskih sastojaka u tim namirnicama. A oni su prisutni u znatnim količinama: uravnotežena prehrana koja podrazumijeva mješavinu voća, povrća i pića kao što su čaj i crno vino sadrži otprilike jedan do dva grama fitokemijskih sastojaka, što je ravno svakodnevnom unošenju koktela od 5000 do 10 000 različitih tvari! Dakle, daleko od toga da se radi o zanemarivoj količini, jer je sadržaj fitokemijskih sastojaka u voću i povrću bez premca po svojim karakteristikama. Još donedavno prevladavalo je mišljenje da su vitamini, minerali i vlakna jedina po­željna svojstva voća i povrća u bitki protiv kroničnih bolesti, posebice raka. Ipak, rezul­tati dobiveni posljednjih godina doveli su tu ideju u pitanje jer postaje sve više izvjesno da je zaštita koju nam pruža voće i povrće izravno povezana s njihovim sadržajem fitokemijskih sastojaka. U stvarnosti se nijednim proučavanjem zasad nije uspjelo dokazati da velike doze vita­mina mogu stvoriti bilo kakvu zaštitu od kroničnih bolesti, među koje spada i rak. Rezultati brojnih istraživanja na tom polju ukazuju na skoro suprotno djelovanje: uzimanje takvih velikih doza povezuje se s povećanjem rizika smrtnosti. Na primjer, dva istraživanja djelovanja snažnih doza vitamina A ili beta-karotena (molekule koja služi za sintezu toga vitamina u našem organizmu) na rizik oboli­jevanja od raka pluća kod pušaća pokazala su ne samo da svakodnevno uzimanje toga vita­mina ne smanjuje postotak smrtnosti zbog raka nego i da se taj postotak, naprotiv, povećava (28% više raka i 17% više smrtnih slučajeva kod osoba koje su uzimale vitaminske dodatke tijekom jednog od ovih istraživanja). To nega­tivno djelovanje povišenih doza vitamina nije primjetno samo kod pušača. Jedno novije istraživanje pokazalo je da visoke doze takvih sastojaka nemaju nikakav upliv u stvaranje raka u probavnom traktu (crijeva, jetra, gušterača, želudac), osim što se ponovno blago povisuje stopa smrtnosti. Prema drugom istraživanju, ono što još više zabrinjava, uzimanje dodatnih doza vitamina E, u omjeru koji koristi mnogo ljudi (400 U l/dan), također je blago povećalo stopu smrtnosti. Ako ne možete živjeti bez vitaminskih dodatka, potrebne doze smanjite što je više moguće. Jedan od rijetkih pozitivnih rezultata što se tiče zaštitne uloge vitamina u borbi protiv raka dobiven je unutar istraživanja u kojem su se koristile koncentracije vitamina usporedive s količinama koje se dobivaju normalnom prehranom.