Kroasani
Malo je poznato da kroasani imaju veze sa Turskom. Legenda kaže da su nastali u 17. stoljeću u Beču nakon turske opsade grada kada su bečki pekari, kako bi proslavili odbranu grada, počeli peći kiflice u obliku polumjeseca - simbola na turskoj zastavi.
Croissant (Fr.) = polumjesec (Eng. „crescent”)
Ipak, prva asocijacija koja pada na pamet kada se spomenu kroasani je rano pariško jutro ogrnuto mirisom kafe i vrućih kroasana. Kroasani zadiru duboko u tradiciju Pariza. Značaj malih polumjeseca je toliki da su postali neizostavan dio jutarnjeg rituala Parižana, koji ih obavezno moraju imati uz svoju prvu jutarnju kafu, bilo da je piju kod kuće ili u kafani.
Mitovi i legende o „croissant de lune”
Značaj čuvenog peciva izvire i iz priča koje su dio moderne mitologije Francuza, kulinarske legende poznate gotovo cijeloj naciji još od djetinjstva. Navodno su bečki pekari, zbog svog noćnog rada, prvi čuli buku koju je stvorila turska (otomanska) vojska prilikom opsade Beča krajem 17. stoljeća. Naime, pokušavajući da prodru u austrijsku prijestolnicu, grupa turskih vojnika kopala je tunel ispod odbrambenih zidina. Udaranje krampova, lopata i drugih alatki bilo je prilično bučno, što su prvi čuli pekari koji su radili u prostorijama ispod zemlje. Njihovo je upozorenje spasilo grad od iznenadnog upada neprijatelja, pa je pecivo od tada rađeno u obliku polumjeseca sa otomanske zastave. Ovo potvrđuje izraz koji Francuzi često koriste za kroasane - Viennoiserie. Bečki pekari su tijesto za ovo pecivo, koje je naraslo pomoću kvasca, nazvali kipfel. Prema drugoj legendi, prvi kroasan napravljen je u Poljskoj kao spomen na čuvenu bitku kod Poitiersa iz 732. godine u kojoj je Charles Martel zaustavio napredovanje arapske vojske sa Iberijskog poluotoka, preko Francuske, prema srcu Starog kontinenta. Treća legenda predstavlja kroasan kao nasljednika kifli koje su Turci pekli u Budimpešti u 17. stoljeću, a četvrta ga vezuje za insistiranje Marie Antoinette da u Parizu utaži glad za svojim omiljenim bečkim pecivom. Tada su Francuzi popularno austrijsko pecivo zbog njegovog oblika preimenovali u Croissant de lune. Vrlo brzo je, kao i brioš, kroasan ušao među klasične sastojke francuskog doručka. Kroasan je za razliku od brioša ipak postao mnogo popularniji i rašireniji.
Doručak kod Tiffanyja i kroasan od 22 hiljade funti
Povodom premijernog prikazivanja predstave Breakfast at Tiffany’s na londonskom West Endu, proizvođač luksuznog i superskupog likera od crnih malina, inače glavni sponzor predstave, stavio je na meni doručak od 22 hiljade funti. Doručak se sastoji od kroasana, kafe i koktela. Ali, za razliku od onih uobičajenih, kroasani filmom inspirisani, su ručno ukrašeni, prekriveni dijamantima i jestivim zlatom. Tu je i specijalni džem od crvenih ribizli Bar le Duc. Uz to ide koktel od chamborda i šampanjca, kafa kopi luwak čija su zrnca prethodno poprskana likerom „chambord” koji se inače poslužuje u boci ukrašenoj zlatom, dijamantima i biserima, vrijednoj 2,4 miliona dolara. Sve to, naravno, sjajno ide i uz ime perrier jouet belle epoque, šampanjac, također uključen u doručak.