Slatkiši i djeca
Slatkiše vole i djeca i odrasli, oni su prijatni, privlačni, donose ugodu i dobro raspoloženje. Proslava rođendana i razne svečane prilike se ne mogu ni zamisliti bez torte i kolača. Slatkiši svakako imaju svoje mjesto na jelovniku djeteta, ali pri tome treba obratiti pažnju na kvalitet i umjerenost.
Vrste šećera
Najsnažniji izvor energije za naš organizam su ugljikohidrati (šećeri). Prema građi se dijele na jednostavne i složene šećere, a u svakoj od ovih grupa postoji niz podjela. Ono što je interesantno za našu temu je podjela na slatke, tj. jednostavne i neslatke, tj. složene ugljikohidrate. S obzirom na to da se šećeri brzo razgrađuju (razlaganje počinje već u usnoj šupljini) isto tako brzo daju organizmu energiju. Djeca vrlo rado posežu za slatkim, pogotovo nakon fizičke aktivnosti. Slatkiši se nađu između igre, učenja, između obroka, slatke grickalice su gotovo obavezne uz gledanje televizije, u kinu, prilikom putovanja ili su ponekad izlaz iz lošeg raspoloženja. Ponekad i roditelji misleći da dijete nije dovoljno pojelo „dopunjavaju“ obrok nečim slatkim. Ponekad slatkiši služe kao sredstvo za nagrađivanje djeteta. Grickanje slatkiša u raznim prilikama i pretjerano konzumiranje, naravno može postati loša navika i voditi do pretjeranog debljanja djeteta, što se u starijoj dobi može odraziti povećanjem krvnog pritiska, masnoćom u krvi i ubrzanom starenju krvnih sudova (arteroskleroza).
Savjet za roditelje: Kontrolirajte šta vaše dijete jede u slobodno vrijeme i koliki je unos slatkiša, kontrolirajte količine.
Slatki napici
Slatki napici uključuju sve voćne sokove, slatka pića i sirupe iz domaće ili industrijske proizvodnje. Ova pića sadrže šećere koji se nalaze u voću, ali kod izrade sokova ili sirupa dolazi do koncentracije šećera. Da bi dječija ishrana bila balansirana i zdrava, u velikom broju slučajeva voćni sok i druga slatka pića nisu neophodna. S druge strane, pretjerani unos slatkih pića kod djece dovodi do oštećenja zubića, proliva i smanjenog apetita. Gusto savjet: Ukoliko želite da u ishranu djeteta uvedete slatko piće, ograničite na jednu čašu dnevno. Mlijeko iz dojenja, mliječne formule i kravlje mlijeko sadržavaju mliječni šećer – laktozu i ne posmatraju se kao slatko piće. Mlijeko je u dječijoj ishrani veoma važno, o čemu smo već pisali u prethodnim brojevima. Za malu djecu je također važno da nauče da je voda najzdravije piće. Pretjerana konzumacija mlijeka kod djeteta starijeg od 1-2 godine može smanjiti apetit za druge vrste hrane. Također se ne preporučuju zaslađeni mliječni napici. Svježe voće sadrži prirodne sokove koji su odličan izvor vitamina i minerala. Pola narandže ili pola čaše svježe iscijeđenog soka zadovoljavaju dnevnu potrebu djeteta za vitaminom C. Zbog toga, učite vaše dijete da jede svježe voće, što će mu omogućiti susret sa različitim okusima, bojama i teksturama, te snabdijevati njegov organizam vlaknima važnim za probavu. Prevelik unos slatkih pića dovodi do kvarenja dječijih zubića. Problem počinje sa sisanjem bočice soka kod uspavljivanja ili u toku dana. Šećer se zadržava na zubićima i desnima, te uzrokuje oštećenja zubića, čak i prije nego uopće izbiju. Radi toga, učite dijete da pije iz šoljice. Slatka pića ne sadrže bjelančevine, masnoće, željezo ili kalcij koji su potrebni za rast djeteta, ali snabdijevaju dijete energijom smanjujući njegovu potrebu za drugim vrstama hrane. Smanjenje unosa drugih nutritijenata može oštetiti dječije zdravlje. Zbog toga kontrolirani ograničeni unos slatkih pića može pomoći da dijete jede više i bolje. Mala djeca također mogu imati i problem sa varenjem šećera iz slatkih pića, što može uzrokovati poremećaj funkcije crijeva i prolive. U toj situaciji, uklanjanje slatkih pića iz dječije ishrane dovodi do regulacije varenja.
Savjet za roditelje: Nemojte dozvoliti da vaše dijete stekne nezdravu naviku pijenja soka ili sirupa kada je žedno ili gladno.
- Naučite dijete da jede svježe voće umjesto da pije sokove
- Unos slatkih pića ograničiti na jednu čašu dnevno
Šta je to tako slatko u čokoladi?
Čokolada je biljnog porijekla, što znači da ima određen pozitivan učinak na zdravlje poput zelenog povrća. To proizlazi iz sadržaja flavonoida koji se ponašaju antioksidativno. Antioksidansi štite organizam od starenja, koje uzrokuju slobodni radikali i također imaju uticaja na jačanje imunološkog sistema. Brojna istraživanja su potvrdila da je čokolada u ograničenim količinama čak poželjna namirnica. Studije su pokazale da mala crna čokoladica dnevno utiče na snižavanje pritiska. Također je potvrđeno da ne povećava nivo lošeg kolesterola /LDL/ ili da ga čak može sniziti. Ovi efekti se pojačavaju sa tamnom čokoladom koja ima veću koncentraciju kakaa. Mliječne čokolade u kojima veći dio masnoće dolazi iz mliječnih masti, nemaju nabrojane efekte. Zrna kakaa iz kojih se dobija čokolada sadrže dosta ugljikohidrata koji su manjim dijelom jednostavni šećeri. Međutim, u toku proizvodnje raznih slatkiša od čokolade, šećer se dodaje radi privlačnijeg okusa. U zrnevlju kakaovaca također se nalazi materija teobromin koja ima umjereno stimulativno dejstvo. Sadržaj kofeina u čokoladi je vrlo mali, mnogo manji nego u kafi ili čaju, a mala koncentracija feniletilamina ima blago antidepresivno i stimulativno dejstvo na organizam, poput adrenalina. Kakao i čokolada mogu povećati nivo neuromedijatora – serotonina u mozgu, što također izaziva ugodu. Zrna kakaovaca sadrže minerale: magnezij, kalcij, cink, željezo i mangan te male količine vitamina A i B grupe. Sve prethodno nabrojano saržano u ukusnoj, slatkoj čokoladi koja miluje nepce čini je privlačnom i za djecu i za odrasle. Problem nastupa onda kada se ona u ishrani nađe u pretjeranim količinama i kada reducira unos drugih vrsta hrane.
VAŽNO! Pretjerani unos bilo koje vrste hrane (ma koliko ona bila zdrava) može uzrokovati zdravstvene probleme.
Zanimljivost: Čokolada je optužena i za izazivanje oštećenja zuba kao i za pogoršanja akni na koži, međutim, novija istraživanja su opovrgla ta uvjerenja.
Preporuke za djecu
Prije svega, važna je umjerenost u unosu svih vrsta namirnica, pa i onih slatkih. Djeca ne bi trebala dnevne potrebe za energijom osiguravati iz slatkih ugljikohidrata, jer između ostalog time se troše zalihe vitamina B grupe, upravo metabolizmom slatkih komponenti. Manjak vitamina B grupe dovodi do pospanosti i slabije koncentracije. Zbog toga, kada je slatko u pitanju, prednost treba dati suhom voću, džemovima i marmeladama. Preradom zrelog i zdravog voća dobijaju se kvalitetni džemovi, pekmezi sa komadićima voća i sa visokim sadržajem dijetalnih vlakana. Marmelade su dobar izvor pojedinih vitamina, minerala i fitohemikalija, kao i med koji sadrži niz korisnih komponenti. Ove namirnice sa visokim sadržajem prirodnih, voćnih šećera su poželjne u dječjoj ishrani. U dječjoj ishrani slatkiši su naravno nezaobilazni, ali to trebaju biti umjerene količine koje neće ugroziti prehrambene navike.