Proteini i bjelančevine

Bjelančevine ili proteini su uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Od prvenstvenog su značenja za rast i razvoj svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uključujući srce mozak. Sastavni su dijelovi svake stanice koja čini osnovu života na Zemlji. Najvažnije uloge koje imaju u organizmu su: * izgradnja i obnova mišićnog tkiva i stanica organizma, * rast kose, noktiju, kože, * izgradnja hormona koji “dirigiraju” svim tjelesnim funkcijama, * izgradnja enzima bez kojih nema nikakve aktivnosti (razgradnja organske tvari), * poboljšanje imunološkog sustava, tj. stvaranje antitijela koja štite tijelo od bolesti, * obnova hemoglobina koji prenosi kisik, * transport nutrijenata (hranjivih tvari) putem krvi u stanicu, * održavanje acido – bazne ravnoteže u krvi i normalne raspodjele vode u tijelu, * izvor su energije kada u organizmu nema dovoljno drugih energenata (ugljikohidrata i masti). Bjelančevine čine oko 15% – 20% ukupne tjelesne mase odraslog čovjeka. jajaOsnovne gradivne jedinice bjelančevina su aminokiseline koje mogu biti: Esencijalne aminokiseline – one koje organizam nije u mogućnosti sintetizirati (sam stvoriti) niti iz jedne tvari, nego ih mora unijeti hranom. Svaki nedostatak esencijalnih aminokiselina znači da se bjelančevine ne mogu u potpunosti izgraditi u količinama potrebnim za izgradnju organizma. Neesencijalne aminokiseline-one koje organizam može sam proizvesti ako dobiva dovoljno hranjivih tvari Bjelančevine možemo unijeti u organizam iz: * Namirnica životinjskoga porijekla – mlijeko i mliječni proizvodi, sve vrste mesa, peradi i ribe te jaja * Namirnica biljnog porijekla – mahunarke (soja, grah, leća, grašak), žitarice (riža, pšenica,amaranth,kvinoja) i orašasti plodovi: lješnjaci, bademi i orasi, dok je zeleno povrće i voće siromašno bjelančevinama. Optimalno je u obrocima planirati kombinacije biljnih i životinjskih bjelančevina.