Vrijednosti kozijeg mlijeka

Kozje mlijeko ima široke mogućnosti liječenja. Istraživanja pokazuju da kozje mlijeko ima bolju probavljivost, otpornost i lužnatost od kravljeg mlijeka. Nekoliko svojstava svjedoči o superiornosti kozjeg mlijeka. Prvo, kozje je mlijeko biološki slično ljudskom mlijeku. Drugo, kozje mlijeko sadrži nisku razinu alergena. Treće, brzo se probavlja i potpuno se apsorbira. I posljednje, kozje je mlijeko odličan alkalni izvor. Kozje mlijeko Biološka sličnost ljudskom mlijeku Kozje mlijeko mnogo je sličnije ljudskome mlijeku nego kravljem. To je vjerojatno korijen ljekovitih svojstava kozjeg mlijeka. Studija koju je proveo International Journal of Food Science Nutrition otkrila je da ˝kozje mlijeko ima puno drukčiji profil ne-proteinske nitrogenske frakcije od kravljeg mlijeka, s nekoliko sastavnih dijelova kao što su nukleotidi (DNK struktura) čija se koncentracija približava onima u ljudskome mlijeku˝. U osnovi DNA kozjeg mlijeka postoje sličnosti s DNK strukturom ljudskog mlijeka. Još je jedna studija zaključila, ˝profil oligosaharida (prebiotika) kozjeg mlijeka najsličniji je onome ljudskog mlijeka.˝ ista studija dalje nastavlja, ˝Oligosaharidi kozjeg mlijeka mogli bi se uključiti u formule koje bi poboljšale ishranu dojenčadi.˝ Ovi prebiotici na oštrici su probavnog zdravlja. Kozje mlijeko slično je ljudskome i u proteinskoj strukturi. Beta kazein, glavni protein kazeina koji se nalazi i u kozjem i u ljudskom mlijeku, razlikuje se od kazeina u kravljem mlijeku. Također, peptidska mapiranja ovih alfa-laktoalbumina i beta-laktoglobulina u kozjem i ljudskom mlijeku potpuno su različita od onih u kravljem mlijeku. Druga publikacija pronašla je da u micelarnoj strukturi kazeina ljudskog i kozjeg mlijeka prevladava beta kazein, neusporediv s onim u kravljem mlijeku. Nadalje, ˝…uzorci mlijeka žena i koza sadrže viši koncentrat selena od kravljih uzoraka.˝ Niska razina alergena Čaša kozjeg mlijekaVjerojatno jedna od najpoznatijih atributa kozjeg mlijeka, niska razina alergena, ključna je za održavanje optimalnog zdravlja pacijenta. Alergija na kravlje mlijeko je alergija br. 1 kod djece, a pogađa oko 500.000 do 1,5 milijun djece svake godine. Kravlje mlijeko sadrži više od 20 alergenskih proteina koje imunološki sustav ne poznaje i usmjereni su tako da uzrokuju različite simptome. Otežano disanje, povraćanje, grčevi u želucu, proljev, osip (obično blizu ili oko usta), curenje iz nosa, suzne oči, kolici kod dojenčadi pa čak i anafilaktički šok mogu biti znakovi i smiptomi alergije na kravlje mlijeko. Dokazi, međutim, upućuju na nisku razinu alergena kozjeg mlijeka u usporedbi s kravljim mlijekom. Jedna studija otkrila je da je gotovo 93% dojenčadi koja pati od alergije na kravlje mlijeko moglo podnijeti kozje mlijeko i rasti hraneći se njime. Druga je studija životinjskog modela zaključila da je ˝kozje mlijeko, kada se upotrebljava kao prvi izvor proteina nakon perioda dojenja manje alergeno od kravljeg mlijeka.˝ Alfa-s1-kazein jedan je od glavnih alergena u kravljem mlijeku. Kozje mlijeko, kao i ljudsko, sadrži nisku razinu alergena alfa-s1-kazeina i visoku količinu alpa-s2-kazeina koji ne uzrokuje alergije. Alergije na hranu kao što je kravlje mlijeko utječu i na odrasle. Često se kod odraslih te alergije ne manifestiraju odmah. Uobičajeno je za alergije kod odraslih da uzrokuju latentnu nelagodnost, bol, štetu i opći nedostatak dobrog zdravlja. Kravlje mlijeko trebalo bi uvijek biti postavljeno kao jedan od uobičajenih sumnjivaca u istrazi o nepodnošenju hrane kod pacijenata. Dok se sojino mlijeko nudi kao sigurna alternativa za kravlje mlijeko, neke studije pokazuju da kod onih koji su alergični na kravlje mlijeko postoji 47% šanse da budu alergični i na sojino mlijeko. Brzo probavljanje i apsorpcija Probava je definirana kao katabolizam (rastavljanje) hrane na manje elementarne čestice hrane (masnoće, protein, ugljikohidrate) u želucu, dok je apsorpcija unos čestica hrane u tanko crijevo. Kozje mlijeko ima bolju probavljivost i apsorpciju od kravljeg iz nekoliko razloga. Kada se usporedi fizičko-kemijsko dotjerivanje ovih dvaju mlijeka, glavna razlika je u količini masnih kiselina kratkog lanca (SCFA) i masnih kiselina srednjeg lanca (MCFA). Kozje mlijeko ima više SCFA i MCFA od kravljeg mlijeka. To znači da te SCFA i MCFA imaju veći omjer i bolje se probavljaju i upijaju od masnih kiselina dugog lanca (LCFA) koji prevladavaju u kravljem mlijeku. Ustvari, nedavne studije otkrile su da ˝razine metabolički vrijednih masnih kiselina kratkog i srednjeg lanca – kaproična, kaprilna, kaprik i laurična kiselina – znatno su više u kozjem nego u kravljem mlijeku.˝ ove više razine SCFA i MCFA brže se i kompletnije razbijaju od LCFA kojima obiluje kravlje mlijeko. Kozje mlijeko također sadrži protein koji se probavlja na superioran način. Studija koja istražuje efekt pepsina i tripsina (dva enzima koji se nalaze u želucu i koji probavljuju protein) otkrila je da dok su ovi enzimi potpuno probavili preko 96% dostupnih proteina kozjeg mlijeka, manje od 73% dostupnih proteina kravljeg mlijeka uspijelo se potpuno probaviti. Također, zajedno s visoko probavljivim proteinom, kozje mlijeko sadrži puno više oligosaharida povoljnih za probavu (prebiotika). Kozje mlijeko sadrži i obilje energetskog supstrata adenosin trifosfata (ATP) koji znatno nadmašuje kravlje mlijeko. ATP je energetska ˝valuta˝ koju naš metabolizam konstantno proizvodi, a upotrebljava se za svaku staničnu reakciju u tijelu. Alkalno obilje Mnoga hrana uzrokuje nastanak velike količine kiselina u tijelu, što može dovesti do mnogobrojnih zdravstvenih problema. Točan način koji može pokazati stvara li neka hrana kiseline jest pregledavanje njenog kapaciteta odbojnosti ili radije njene sposobnosti da smanji teret kiseline. Studija Journal of Dairy Sciencea pregledala je kapacitet odbojnosti kozjeg, kravljeg i sojinog mlijeka te antacid lijekova. U teoriji, antacid lijekovi trebali su pokazati najbolju odbojnost budući da je njihova funkcija smanjivanje kiseline. Međutim, studija je pokazala da kozje mlijeko daleko premašilo kapacitete odbojnosti ostalih triju testiranih uzoraka. Druga studija objavljena u Journal of Nutrition otkrila je da oligosaharidi (prebiotici) kozjeg mlijeka vjerojatno igraju glavnu ulogu u zaštiti i popravljanju crijeva. To je važno jer prehrana koja uključuje kiseline često uzrokuje štetu probavnog trakta. Trebali bi koristiti proizvode od bazičnog kozjeg mlijeka kako bi pomogli pacijentima s acidičnim probavnim traktovima.