Kivi je pola zdravlja

Iako je kivi izvana neugledan, ispod kore krije pravo bogatstvo. Gotovo ni jedno drugo voće ne sadrži toliko vitamina C po gramu. U zelenom pigmentu kivija takođe se krije i puno magnezija. 

Kivi (Actinidia deliciosa) je čvrsta, drvenasta, listopadna biljka puzavica. Porijeklom je iz južne Kine, gdje je proglašen nacionalnim voćem, a početkom 20. vijeka proširio se i na Novi Zeland gdje su zasađene prve plantaže oko grada Avondalea 1924. Tek 1940-ih počinje se uzgajati za potrebe tržišta. Danas je najveći proizvođač kivija Italija, a slijede je Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i Sjedinjene Američke Države. Zahvaljujući suhoj, dlakavoj kori, kivi se ni izdaleka ne obrađuje hemijskim sredstvima koliko drugo voće.

Ovo voće odlično je za prevenciju infekcija jer jača imunitet, aktivno doprinosi rastu kostiju, ubrzava izmjenu tvari, pomaže protiv krvarenja desni i paradontoze, učvršćuje žile i vezivna tkiva te stimulira rad mišića, posebno srca. Svako bi trebao pojesti jedan kivi dnevno jer u njemu je dovoljna količina vitamina C za cijeli dan. Osim toga, ovo je voće idealan izvor energije za sport i fitness. No oprez, neki su ljudi alergični na kivi, a maloj djeci to voće, upravo zbog alergija, ne bi trebalo davati do polaska u školu. Kod kupovine poželjno bi bilo opipati svaki pojedini plod, ne uzimati previše mekane, kao ni previše tvrde. Tvrdi su nezreli i nemaju dovoljno soka, a nisu ni slatki, pa treba birati srednje tvrde plodove. Kivi se može jesti tako da mu se oguli kora ili ga se prepolovi nožem i kašikom izdubi "meso". Ako ga, pak ne volite jesti na ovaj način  svakako ga ubacite u voćne salate ili frapee.