Ishrana prema emocijama...

Dan bi trebalo započeti obrokom na osnovi mliječnih proizvoda jer se ranim buđenjem osjeća ˝fiziološka ljutnja našeg duha˝. Ako se budimo nešto kasnije i dobro smo naspavani, uz mlijeko u obrok treba dodati ugljikohidratne namirnice. Dakle, idealan obrok za devet sati ujutro kada nas čeka početak novog dana bio bi žitarice u mlijeku, jogurtu ili kefiru. Kako se dan približava podnevu jutarnja ljutnja ustupa mjesto prijepodnevnoj dominaciji tuge, stoga treba u mozgu povećati koncentraciju serotonina, a to najbolje činimo jedenjem namirnica ugljikohidratnog tipa. Znači svi proizvodi od žitarica kao što su kruh, pecivo, tjestenina, potom riža, krompir, mahunarke dobro će doći u ranom ručku koji se preporučuje između 11 i 15 sati. Kako dan odmiče stiže i poslije podne i naš duh zapada u fiziološku popodnevnu tjeskobu i bezvoljnost protiv čega se treba boriti proteinskim obrokom. , Kasni poslijepodnevni obrok ili večera treba biti proteinskog tipa i to na način da se za rano poslije podne biraju namirnice serotoninskog tipa koje će nam popraviti raspoloženje i odagnati tjeskobu, a to su riba i bijelo meso (piletina, puretina, teletina, janjetina) dok za kasno poslije podne, kada nas već uz bezvoljnost hvata i umor, treba dati prednost crvenom mesu jer ono ima izraženu adrenalinsku komponentu koja daje energiju i volju. Prilog uz ove proteinske obroke ne smije biti ugljikohidratni već mora obavezno biti na bazi povrća kao što je kupus, šparoge, blitva, brokula, karfiol i drugo povrće. To je važno jer približavanjem večeri ljudski osjećaji postaju sretniji i dolazimo do vrhunca dnevnog ciklusa emocija kada mozgu ne trebaju namirnice za stvaranje energije već tijelo proizvodi hormone rasta i izgradnje, odnosno obnavljanja organizma. Tijelo u svom zadatku regeneracije i obnavljanja i pripreme organizma za noćni počinak ne treba energiju, a ako ju dobije ona se pretvara u masne naslage, stoga su našem tijelu u ovom dijelu dana potrebni vitamini i minerali iz povrća i voća.