Zašto su dobre žitarice?

Čovek je oduvijek u svojoj ishrani koristio cjela zrna žitarica. Tek je moderna tehnologija i otkriće čeličnih valjaka za preradu pšenice (1830. godine) zamenilo klasične kamene mlinove i dovelo do masovne proizvodnje bjelog brašna. Odbacujući cjelo zrno i orijentišući se isključivo na bijeli hljeb i peciva ljudi su postepeno potisnuli i iz svoje ishrane ostale, izuzetno vrijedne žitarice: raž, heljdu, proso, ječam, ovas (zob), pa čak i kukuruz. Jedan od osnovnih principa pravilne i zdrave ishrane jeste svakodnevna upotreba integralnih žitarica. Korišćenje bijelog brašna i proizvoda od bijelog brašna, pre svega hljeba i peciva, dovode do mnogih ozbiljnih oboljenja savremenog čoveka. Upotreba cjelog zrna u ishrani daje ljudskom organizmu energiju (zbog visokog sadržaja složenih ugljikohidratahidrata), podmazuje zglobove, odstranjuje otrove i pomaže detoksikaciji. Jer, nutritivne vrijednosti integralnih žitarica su neuporedivo veće od bijelih žita, iz kojih je praktično odstranjeno sve što je vrijedno, s obzirom da se u opni zrna nalaze sve hranljive materije neophodne za razvoj, rast i održavanje organizma. Sadržaj ugljikohidrata u cjelom zrnu većine žitarica prelazi 70%, bjelančevina od 10-17%, masti od 1,5-10%, vitamina i minerala do 2%, a visok je sadržaj i celuloznih vlakana i amino kiselina.