Alge... da ili ne?

U azijskim zemljama alge se tradicionlno koriste u prehrani (najveći potrošači danas su Japan, Kina i Koreja). 90% posto potražnje pokriva se akvakulturom algi a oko 10% prikupljanjem iz prirodnih staništa. Kina je najveći proizvođač jestivih algi, godišnje se sabire približno 5 miliona tona. Najveći dio odnosi se na proizvodnju “kombu-a” od smeđe alge Laminaria japonica Japan proizvodi 600 000 tona jestivih algi godišnje gdje 75% se odnosi na proizvodnju “Nori-a” (tanka alga kojom se omotava riža za sushi). Nori se proizvodi od vrsta Porphyra. Morske alge nude najširi mogući izvor minerala i drugih vitalnih elemenata prehrane.Morske alge sadrže više vitamina i minerala od bilo koje druge hrane. U algama ima vitamina B2, niacina, holina, karotina i alginske kiseline, kao i dvadeset tri minerala koji se svrstavaju: Jod 0,15—0,20%, Magnezij 0,76%, Kalcij 1 ,20%, Sumpor 0,93%, Fosfor 0,30%, Klor 12,21%, Željezo 0,10%, Bakar 0,0008%, Natrij 3,14%, Cink 0,0003%, Kalij 0,63%, Mangan 0,0008%. Uz to, alge sadrže: barijm, bor, krom, litij, nikl, srebro, titan, vanadij, aluminij, stroncij i silicij. Postoje studije da, baš kao što nadoknađuju hranjive dodatke koji pojedinim ljudima nedostaju - B vitamine, cink, magnezij, željezo i masne kiseline - alge također pomažu oksidaciji u tijelu. To omogućuje raspoloživim hranjivim sastojcima da se prenesu učinkovitije u tkiva koja ih trebaju. Istraživanja su potvrdila iznimnu korisnost algi koje sadrže sastojak fucoidan. On naime uzrokuje "samoubojstvo" kancerogenih stanica, pogotovo leukemije, stanica raka želudca i debelog crijeva. Osim njegovog antikancerogenog svojstva, ovaj sastojak pomaže moduliraju imunološkog sustava, smanjenju kolesterola, podržava zdravlje stanica i zdravu pokretljivost zglobova kod svih uzrasta. Osim toga, vjeruje se da fucoidan može pomoći u stimuliraju imunološkog odgovora kad je tijelo napadnuto i može pomoći u regeneriranju zdravog tkiva kože.