Za i protiv soje

Velika je zainteresiranost za soju ne samo zbog toga što ona može biti zamjena za meso, već i zbog toga što je bogat izvor zaštitnih tvari i biljnih vlakana koja nedostaju u prehrani suvremenog čovjeka. Glavna karakteristika sojinog zrna i ono što soju izdvaja od ostalih mahunarki je visok sadržaj proteina. Sojino zrno sadrži sedam aminokiselina bez kojih organizam ne bi mogao opstati. Sojine bjelančevine su potpuno jednake bjelančevinama životinjskog porijekla. Što se masnoća tiče, soja daleko nadmašuje masnoće životinjskog porijekla. Od ugljikohidrata sadrži polisaharid dekstrin koji ima veliku ulogu u prehrani dijabetičara jer ne dozvoljava naglo povećanje sadržaja glukoze u krvi. Soja ne sadrži holesterol i gotovo nijednu od zasićenih masnih kiselina. Ona je odličan izvor lecitina i vitamine E. Soja je bogata i magnezijem, koji igra važnu ulogu u funkcioniranju kostiju, srca i arterija. Simptomi koji se javljaju u menopauzi uzrokovani su niskom razinom estrogena. Estrogen igra važnu ulogu u kontroli temeprature tijela. Izoflavoni soje djeluju poput estrogena i na taj način kontroliraju ove simptome. Soja smanjuje rizik od srčanih i kancerogenih bolesti. Zdrava prehrana znači skromnost i uravnoteženost. Stoga nemojte soju jesti u neograničenim količinama, jer možete načiniti više štete nego koristi. Nefermentirana soja sadrži fitonsku kiselinu, pa prekomjerna konzumacija soje može smanjiti sposobnost organizma za apsorbiranje minerala. Konzumacija 2-3 puta tjedno skromne količine soje dobrog kvaliteta, organskog porijekla, ne može uzrokovati nikakve probleme, štoviše može imati samo koristi.