Aditivi opasni po zdravlje
Prema najnovijim istraživanjima, umjetni dodaci hrani su jako štetni za zdravlje ljudi, jer mogu izazvati glavobolje, mučnine, ali i u težim mnoge maligne bolesti.
Natrijev nitrit, konzervans koji se koristi za očuvanje, boju i okus mesnih proizvoda, a dodaje se viršlama, dimljenoj ribi i usoljenoj govedini, povezuje se s razvojem različitih vrsta raka, pokazala su najnovija istraživanja provedena na životinjama. Na popisu aditiva koje je poželjno izbjegavati nalaze se butylated hydroxyanisole (BHA) i butylated hydrozyttoluene (BHT), antioksidansi koji se koriste za očuvanje hrane te sprečavaju oksidaciju. Uglavnom se nalaze u žitaricama, žvakaćim gumama, čipsu i biljnim uljima.
Podjednako opasna umjetna bojila koja se dodaju hrani na deklaracijama proizvoda označuju se E brojevima. Plavi aditivi, odnosno E133 i E132, mogu se naći u pićima, slatkišima, pa čak i hrani za životinje. Crvena, koja se krije iza broja E127, koristi se za bojenje slatkiša, a izaziva rak štitnjače kod miševa. Na popisu štetnih aditiva je i monosodium glutamat, aminokiselina koja se koristi kao pojačivač okusa u supama, salati, čipsu i smrznutim jelima, a istraživanja su pokazala da može izazvati glavobolje i mučnine. Tu je i propil galat, konzervans koji sprečava kvarenje masti i ulja. Ima ga u mesnim proizvodima, kockama za supu i žvakaćim gumama. Iako se teško snaći u mnoštvu “e-ova”, odnosno aditiva, najjednostavnije pravilo bilo bi - što je deklaracija kraća, to je proizvod prirodniji.
Olestra - sintetička mast koja sprečava apsorpciju masnoća iz probavnog trakta, može se pronaći u čipsevima. Izaziva proljev, grčeve u trbuhu, plinove te blokira apsorpciju vitamina iz voća i povrća. Kalij bromat koristi se kao dodatak za povećanje volumena u bijelom brašnu, hljebu i pecivima.
Bijeli šećer sadrže namirnice kao što su žitarice, slatkiši, krekeri i umaci. Iako nije toksičan, velike količine šećera štetne su za zdravlje. Previše šećera dovodi do problema s težinom, razvojem karijesa i povećane razine šećera u krvi kod dijabetičara.
Natrijev hlorid, poznat i kao sol, pridonosi boljem okusu obroka, no to je još jedan dodatak hrani koji može prouzrokovati zdravstvene probleme. Odraslima se preporučuje unos od najviše pet grama soli na dan (kašikica) jer prevelike količine utječu na rad srca, što izaziva visok krvni pritisak, srčani i moždani udar, pa i zatajenje bubrega.