Otkriće kafe

Priča o kafi počinje u Sjevernoj Africi, točnije: u današnjoj Etiopiji. Legenda kaže da je mladi pastir Kaldi primijetio da se njegove ovce ponašaju vrlo čudno ("plešu cijelu noć") nakon što se najedu crvenih plodova stanovitog grma. Znatiželjan, Kaldi ih je kušao i sam, i otkrio kako mu ti plodovi vraćaju energiju i čine ga življim. Svoje je otkriće podijelio s koptskim redovnicima u obližnjem samostanu. I njima se kafa dopala, pa su počeli sušiti plodove i transportirati ih u udaljenije samostane. Plodove bi natopili u vodu, kasnije bi ih pojeli, a napitak bi pili jer im je, tvrdili su, omogućavao bolju koncentraciju pri molitvi. Ubrzo se pročulo da postoji biljka koja daje energiju, a otprilike u isto vrijeme afrička plemena su radila energetske "čokoladice" od kave i životinjske masti.Pohod kafe na Europu započeo je iz Nizozemske. Kavane su postale središtima društvenog života. Uz kafu su se plele zavjere na francuskom dvoru, podizale revolucije (bostonska čajanka u kavani Kod Zelenog Zmaja), pisale knjige (Voltaire, Balzac), skladale kantate (J. S. Bach "Kava kantata", 1743.), a savršenu formulu kave izrekao je veliki državnik Talleyrand: "Crna ko vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav."