Dječije prehrambene navike

Današnje socio-ekonomske prilike utječu na kupovnu moć obitelji i dostupnost nekih namirnica te tako pridonose i lošim prehrambenim navikama školske djece. Prilikom polaska u školu djeca dobivaju i vlastitu mogućnost odabira i potrošnje namirnica. Njihova prehrana nije više u potpunosti pod kontrolom roditelja te bez nadzora pojedu najmanje jedan obrok dnevno ili čak nekoliko međuobroka. Suvremen, brzi način života utječe i na način prehrane. Zbog nedostatka vremena, dinamike života i sve veće zaposlenosti roditelja, djeca i mladež učestalije konzumiraju hranu izvan doma. Češće se jedu obroci koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari, vitamina i minerala. Navedeni trendovi u promjeni načina prehrane, uz smanjenu svakodnevnu tjelesnu aktivnost, negativno utječu na prehrambeno i zdravstveno stanje djece, pogoduju nastanku pretilosti i drugih rizičnih čimbenika za razvoj nekih kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Djeca tijekom svog djetinjstva istražuju svoj odnos prema hrani i stječu određene prehrambene navike. U razvoju odnosa djeteta prema hrani važne su slijedeće činjenice: 1. Djeci je potreban učestaliji, ali količinski manji unos hrane. 2. Djeca imaju potrebu za obrocima u isto doba dana 3. Kod djece apetit često varira 4. Za djecu hrana ima veće značenje i često ju povezuju s još nekim osjećajima, npr. slatkiši se često povezuju s nagradom.