Kadulja
Sveta, ljekovita rimska biljka
Kadulja ili žalfija, poznata i kao kuš, na latinskom se zove Salvia officinalis, a ovo je ime izvedeno iz riječi „salveo“, što znači „spašavam“ ili „liječim“. Grci su je koristili za liječenje čireva, sušice i zmijskih ugriza. Rimljani su je smatrali svetom biljkom koja se sakupljala za ceremonije. Za sakupljanje su se koristili posebni noževi koji nisu bili od željeza, jer kadulja reagira sa željeznim solima. Sakupljač kadulje morao je nositi čistu odjeću, imati čista stopala i primijeti žrtvu u hrani prije no što bi ceremonija počela. Kadulja se smatrala dobrom za mozak, razum i pamćenje. Bila je dobra i za ispiranje usta i grgljanje, te se koristila kao zubna pasta. I Kinezi iznimno cijene ovu biljku, a prema pričama, u 17. vijeku Kinezi su bili spremni trampiti tri korpe kineskog čaja za jednu korpu kadulje.
Vrste kadulje
Najrasprostranjenije su: Salvia lavandulifolia – uskolisna kadulja. Otporna, vazdazelena višego- godišnja biljka. Visina i raspon oko 45 cm. Ljeti ima privlačne plave cvjetove, a listovi su joj maleni, uski i jajolikog oblika, te su često vrlo aromatični. Ovo je odlična kadulja za kuhanje, vrlo bogatog okusa. Dobra je i za čaj. Salvia officinalis – ljekovita kadulja, poznata i kao obična ili vrtna kadulja. Samoniklo raste samo duž istočne jadranske obale. Otporna, vazdazelena višego dišnja biljka. Visina i raspon 60 cm. Cvjetovi su joj ljeti plavi ili svijetloljubičasti, a listovi zeleni, hrapavi, uski ili jajastog oblika, vrlo aromatični. Ovo je najbolje poznata kadulja u kulinarstvu. Salvia officinalis „Icterina“–zlatna kadulja. Otporna, vazda- zelena višegodišnja biljka. Visina 45 cm, raspon 75 cm. Vrlo rijetko cvjeta u hladnijim klimama, inače su joj cvjetovi plavi ili svijetloljubičasti. Listovi su joj šareni zelenozlatni, hrapavi, mali i jajastog oblika, te aromatični. Blage je arome, ali jednako je dobra za kuhanje.
Uzgoj u vrtu
Kadulja je prvenstveno mediteranska biljka, dovoljno je otporna da podnese uobičajenu zimu bez zaštite, dokle god je tlo dobro ocjedito i nije kiselo, a stanište što je više moguće suho i toplo. Na otvoreno je treba saditi tek kada prođe opasnost od mrazeva, a sije se na udaljenost oko 23 cm jedne od druge. Tokom prve zime, mlade biljke treba prekriti hortikulturnim runom. Da bi biljke bolje rasle grmoliko, orežite u proljeće da potaknete mladice zbog jače arome, te nakon cvatnje u kasno ljeto. Nikada ne orezujte najesen, jer to može ubiti biljke. Budući da kadulja lako postane drvenasta, zamjenjujte biljke svakih 4-5 godina. Ako je uzgajate u loncima, koristite mješavinu komposta od kore, treseta i šljunka za sve sorte, i ne zalijevajte previše.
Ljekovitost
Kadulja se već stoljećima cijeni zbog svojih ljekovitih svojstava. Prvoklasan je lijek protiv prehlade kao vrući uvarak. Čaj od kadulje pomiješan sa malo jabukovog sirćeta dobar je za grgljanje kod bolnog grla, laringitisa i tonzilitisa. Koristan je i za upaljene desni i čireve usne šupljine. Esencijalno ulje se dobiva destilacijom svježih ili djelomično suhih cvjetnih stapki i listova. Koristi se u biljnoj medicini, ali češće u parfemima i sapunima, te za aromatiziranje vina, vermuta i likera. U kulinarstvu Ova moćna ljekovita biljka također je i kulinarska biljka, iako se u kulinarstvu krivo koristila i procjenila. Kada se štedljivo koristi, daje ljupku aromu, pomaže probavljanje masnih jela, a budući da je antiseptična, preporučuje se prilikom kuhanja mesa. Dugo se koristila za kobasice zbog konzervansnih svojstava. Odlična je i za biljni žele, ili ulje i sirće. Međutim, najbolje ju je koristiti svježu. Dobra je za juhe, te sa povrćem, tjesteninom i mesom. Upozorenje: preduga ili prevelika upotreba kadulje može uzrokovati simptome trovanja! Čaj od kadulje nemojte piti duže od dvije sedmice zaredom jer jaka antiseptična svojstva kadulje mogu uzrokovati otrovno djelovanje. Zanimljivost: kadulja posađena sa kupusom navodno tjera kupusove bijele leptire. Općenito je korisna ako se posadi uz lozu.