“Zlatna jabuka” iz raja
Nedavno provedena naučna istraživanja su pokazala da ljudi koji u svoju prehranu redovno uključuju paradajz (solanum lycopersicum) su manje podložni oboljenju od zloćudnih bolesti, bolesti srca i krvnih žila, te nekih drugih hroničnih bolesti.
Ova visokovrijedna namirnica u sebi sadrži jako malo masnoća, kalorija i holesterola, a obiluje vitaminima A i C, zatim beta karotenom i mineralima. Obiluje i karotenom, provitaminom A, te antioksidansom - likopenom, spojem koji se u našem organizmu ne može stvarati, već ga unosimo hranom. Likopen se u našem tijelu pohranjuje u tkivu pluća, jetri, prostati, te sluznici crijeva, pa tako djeluje i na zaštitu zdravlja tih organa, a time i cijelog organizma. Ima antioksidativne sposobnosti i antikancerogena svojstva.
Paradajz je porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, gdje je bio raširen od sjevernog Čilea do Venecuele. U Srednjoj Americi se mogu pronaći brojne kulture i forme paradajza. Tamo je bio kultivisan još za vrijeme civilizacija Asteka i Inka oko 200. prije nove ere. Zvali su ga xitomatl. Njegove sjemenke su bile pronađene u arheološkim iskopinama južno od Meksiko City-ja. U Stari Svijet prvi put je donesen 1498. godine u Španiju i Portugal, tokom Kolumbovih putovanja. Prvi opisi potiču iz 16. vijeka iz Italije, pod nazivom Pomi d'oro (Zlatna jabuka) a zvali su ga još i Peruanska jabuka, jabuka ljubavi (pomme d'Amour) i slično.
Paradajz je vrlo dobro sredstvo za pražnjenje crijeva, što treba da imaju na umu oni koji pate od zatvora i hemoroida. Takođe, povoljno djeluje na visoki krvni pritisak, te podstiče rad gušterače. Koristan je i za one koji imaju probleme sa cirkulacijom. Preporučuje se anemičnim osobama i onima koji imaju problema sa dijabetesom.
Pošto je bogat vitaminom C, paradajz pomaže u sprečavanju napada astme, infekcija disajnih organa, suzenja očiju i drugih alergijskih simptoma.
Preporučuje se i za jačanje odbrambenog sistema organizma, ali i za dijetalnu prehranu zbog toga što je hranljiv, a niskokaloričan. Za liječenje čireva, bubuljica i nekih kožnih oboljenja kriške paradajza se koriste kao obloge za bolno mjesto.
Na visokim ljetnim temperaturama, kada vam je bilo kakva zaštita protiv sunčevih zraka potrebna, dobro je znati da, osim raznih zaštitnih krema koje se nude, i način prehrane pomaže da se smanji uticaj štetnih zraka. Umak od paradajza odličan je izbor. Kuvani paradajz odličan je izvor velike količine antioksidanta likopena koji djelotvorno štiti kožu od opekotina. Sok ili supa od paradajza imaju jednak učinak, dok je umak od paradajza najbolje kombinovati s maslinovim uljem koje pomaže u apsorpciji antioksidanta. Stručnjaci naglašavaju da ovakva zaštita traje cijeli dan nakon uzimanja, prekriva cijelo tijelo, te štiti od komulativnog efekta neopreznog izlaganja suncu.
Zanimljivo je da je paradajz zdrav ne samo u svježem, nego i kuhanom obliku. Kod kuhanja, iskoristivost likopena raste, a ne smanjuje se – nasuprot očekivanjima.
Iako je već bilo napravljeno dosta istraživanja u području djelovanja paradajza na zdravlje čovjeka, to je tek početak, jer naučnici shvataju, da potpuni potencijal paradajza još nije razotkriven.