Ne izbacujte hljeb iz ishrane

Za održavanje tjelesne težine potrebno je najmanje 45 odsto unijete energije da potiče upravo od hljeba ili tjestenina. Tako je, na primjer, muškarcu koji se bavi srednje teškim radom potrebno blizu pola kilograma hljeba dnevno. Ugljeni hidrati su sastojci hrane koji nam daju energiju neophodnu za rad svih organa i održavanje stalne tjelesne temperature. U ugljene hidrate spadaju razne vrste šećera, škroba i glikogen, veoma važan sastojak koji se nalazi u jetri i mišićima. Glavni izvor ugljenih hidrata su biljne namirnice, a naročito razne vrste žitarica, zatim voće, krompir i još neke vrste povrća. Kao izvor energije, ugljeni hidrati utiču na bolje iskorištavanje bjelančevina. Ukoliko ih nema dovoljno, bjelančevine se koriste kao "gorivo", umjesto kao gradivo za ćelije. Naročito je važan mliječni šećer, koji služi za izgradnju tkiva mozga. To je jedan od razloga zbog kojih se mlijeko smatra neophodnim u dječijoj ishrani. Povećanje težine i gojaznost najčešće izazivaju šećeri koji se brzo razlažu i brzo prodiru kroz crijeva u krv. To su, na prvom mjestu, običan rafinisani, zatim groždani šećer (ima ga u grožđu najviše, a manje u nekim drugim vrstama voća) i fruktoza - voćni šećer koji se nalazi u svim vrstama voća i medu. Pošto brzo ulaze u krv, ovi šećeri ne mogu odjednom da sagore pretvarajući se u energiju, pa se pretvaraju u mast i nagomilavaju u potkožnom tkivu i oko unutrašnjih organa. Ugljeni hidrati koji se sporije razlažu (kao što je škrob koji se nalazi u hljebu, tjesteninama i krompiru) manje goje, izuzev ako se uzimaju u velikim količinama. Djeci treba ograničiti uzimanje slatkiša, jer kvare apetit, predstavljaju opasnost za zube i mogu da budu uzrok gojaznosti djeteta. Mališani ne bi trebalo da dobijaju više od deset odsto ukupnih kalorija iz slatkiša, a to je za dijete od dvije godine najviše 30 do 40 grama šećera. Osim toga, uvijek kada je to moguće, za zaslađivanje je bolje upotrijebiti umijesto šećera med, jer on sadrži i mineralne sastojke, vitamine i druge dragocjene supstance. Od ukupnih energetskih, potreba organizma ugljeni hidrati (šećer i škrob zajedno) treba da zauzimaju udio u zavisnosti od toga kakav posao čovjek obavlja. Tako, na primjer, ukoliko neko radi lakše poslove, dovoljno mu je 1500 kalorija dnevno. Procenat kalorija dobijenih iz ugljenih hidrata treba da iznosi između 56 i 61 odsto. Ukoliko se neko bavi težim fizičkim poslovima, potrebno mu je, recimo, čitavih 5000 kalorija dnevno. U tom se slučaju udio kalorija mora povećati na 70 do 75 odsto, jer sa porastom energetskog rashoda ne raste potreba za bjelančevinama, a energija iz masti ne treba da iznosi više od 20 do 25 odsto ukupno potrebnih kalorija.