Zašto je dobro jesti kelj?

Kelj sadrži više od 90% vode. Posebno je bogat sumporom, fosforom i hlorom. Kelj je dragocjen čistač, ali može stvarati plin ako se tijelo nalazi u prekiseljenom stanju.

Kelj je izvrstan izvor vitamina, posebno vitamina C. Biljku bi trebalo jesti dok je mlada, jer kad ostari, vlakna ožilave. Dijetetska vlakna, visoko zastupljena u kelju, su celuloza, hemiceluloza, polifruktani, galaktooligosaharidi, pekti i dr. Dijatetska vlakna imaju korisnu ulogu u probavi, održavaju normalnu razinu holesterola, šećera, reguliraju rad crijeva i održavaju crijevnu mikrofloru. Takođe povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprečavaju razvoj dijabetesa tipa 2, usporavaju probavu, te daju osjećaj sitosti (stoga se hrana bogata dijetetskim vlaknima preporučuje tokom redukcijskih dijeta). 

Svježe glavice kelja dostupne su gotovo cijelu godinu, ali vrhunac njihove sezone je od kasne jeseni do početka proljeća. Potražite teže, tamnozelene glavice sa čvrstim središnjim dijelovima listova. Listovi moraju biti svježi, bez znakova gubitka boje i vlage, mrlja i rupica. Ujedno izbjegavajte lagane glavice jer je to znak da su izgubile dosta vlage ili da su dugo stajale na policama trgovina u neprimjerenim uslovima čuvanja.

Najbolje ga je iskoristiti u roku od dva dana jer dužim stajanjem gubi vlažnost i razvija gorku aromu.