Kako je pronađena kafa?

Postoji legenda da je, prije možda hiljadu godina, nekog Evropljanina privukao prijatan miris iz jednog zapaljenog divljeg grma. Otkinuo je i sažvakao nekoliko bobica: njihov ukus mu se toliko svidio da je skuvao od njih napitak- i tako otkrio "crnu kafu"!

Znamo da su Etiopljani, u istočnoj Africi, prvi pili kafu. Do XV vijeka to je bilo jedino mjesto na svijetu gdje je kafa rasla- odatle je prenijeta u Arabiju. Poslije toga, u tokau  200 godina, svijet se snabdjevao kafom iz Jemena, u južnoj Arabiji.

U XVII vijeku Holanđani su počeli da gaje kafu na ostrvu Javi, i prenijeli tu biljku u nekoliko drugih tropskih zemalja. Englezi su je zasadili na ostrvu Jamajci, a odatle je prenijeta u Srednju i Južnu Ameriku. Ubrzo je kafa postala omiljeni napitak u Evropi i Sjevernoj i Južnoj Americi.

Kafa uspjeva u skoro svim tropskim podnebljima, ali najbolje raste na visokom, ocjeditom zemljistu. Takvo se zemljište i podneblje mogu naci na brdima u podnožju visokih planina u Brazilu. Zato se danas tri četvrtine ukupne količine kafe koja se troši u svijetu proizvodi u Brazilu. Tamo se nalaze najveće plantaže; na nekima od njih, koje se protežu kilometrima, raste više miliona žbunova kafe. Kafa se u velikim količinama gaji u Venecueli, Kolumbiji, Gvatemali i Meksiku, a takođe i na nekim od Zapadnoindijskih ostrva i na Javi.

Imena "moka" i "java" potekla su od mjesta gdje je kafa gajena. Međutim, danas ona označavaju samo pojedine vrste kafe. I "moka" i "java" sada, na primjer, rastu samo u Brazilu, isto kao i vrste "rio", "santos" ili "minas". NajveĆĆe pristaniŠte za izvoz kafe je Santos u Brazilu.

Zrno kafe je, u stvari, sJemenka, ili koštica, ploda koji liči na malu trešnju. Plodovi rastu na visokom žbunju sa sjajnim lišćem. Zrno kafe može da bude cijelo , ili sastavljeno od dvije polovine koje su pljosnatim stranama okrenute jedna drugoj.

Mada u tropskim predjelima divlje raste više od 25 vrsta kafe, samo dvije vrste rađaju plod koji ima onaj naročiti ukus kad se isprži.