Sva dobra cvekle

Od vitamina u cvekli ima najviše vitamina C, pa karotina, zatim vitamina B1 i B2 i PP. Ovo povrće može da se pohvali i gotovo čitavim spektrom minerala koji su neophodni čovjeku za život i optimalno funkcionisanje: kalijum, natrijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, željezo, fluor, sumpor, jod, brom, litijum, rubidijum, cezijum i stroncijum.

Za razliku od ostalog povrća, sadrži i određenu količinu kobalta, što se preporučuje vegeterijancima, odnosno veganima koji ne jedu ni mlijeko, sir i jaja, a kobalt je neophodan u sintezi vitamina B12. Zbog celuloze i pektina koje sadrži u izobilju, pozitivno djeluje na rad crijeva i njihovu peristaltiku. Dovoljno je da pojedete 5 srednjih glavica cvekle da biste zadovoljili dnevne potrebe organizma za dragocjenim vlaknima (30g/dan).

Ima povrća bogatijeg željezom, ali često se cvekla preporučuje anemičnima. Razlog je visok sadržaj antocijanina koji joj daje crvenu boju, a on štiti eritrocite i čini krvne sudove elastičnijim. Ovim posrednim načinom utiče na srce, pa ono bolje pumpa krv. A adenin kojeg, takođe, ima u cvekli, omogućava održanje visoke koncentracije leukocita.

Ljudi koji pate od osteoporoze, kao i oni sa kamenom u bubregu bolje da budu oprezni i da ne pretjeruju sa cveklom.