Priča o čokoladi
Priča o čokoladi ima bezbroj, jednako koliko i njezinih odanih poklonika i na drugoj strani onih, koji vjerovali mi to ili ne, baš i ne ljube ovu kakao damu. Ako se pitate kako je to moguće, mi mislimo da je to sve samo fol, jer ko može odoljeti dalekim okusima kakaovca što rastu negdje po divljinama, zrnima što se samelju bez imalo pobune, jer znaju kako će samo tako postati ukusna pločica neke fine čokolade? Stoga u inat mi slavimo čokoladu jer je ukusna, može nas oraspoložiti i jer nam je poklanjaju kad nas vole, slavimo njene raskoši u bojama, okusima i najrazličitijim oblicima
Zanimljivost: Kada je kakao stigao u Španiju negdje sredinom 16. stoljeća, iz recepta vruće čokolade Španci su izbacili čili papriku, te su dodali cimet i šećer. Napitak kojeg su pripremali u tajnosti ubrzo je postao omiljeni kod dvorana tog vremena, a zbog nedovoljne opskrbe tzv. crnim zlatom, recept je ostao strogo čuvana tajna i stoljećima nakon toga.
“Hrana bogova”
Drvo kakaovca nosi botanički naziv Theobroma cacao što znači „Hrana za bogove“, a svi se slažu kako to ime ne treba mijenjati, jer su nam odavno poznata čudesna svojstva tog malog zrna kakaa. Osnovni sastojci čokolade su kakao masa i maslac, šećer te različite arome koje služe za povezivanje, a sama čokolada je bogata željezom, magnezijem i kalijem, dok njen kvalitet određuje postotak kakaa. Gorko-slatka čokolada sadrži 34% kakaa, mliječna oko 40%, dok druge vrste sadrže samo simbolične doze kakaa i najčešće se prodaju kao čokolade bez prave vrijednosti. Stoga prilikom kupovine čokolade obratite pozornost na sadržaj deklaracije i vodite se činjenicom kako je za kvalitetnu čokoladu danas poželjno da ima minimum od 60% kakaa, jer ćete u protivnom kupiti čokoladu umjetnih aroma i boja s previše šećera. Neki od najstarijih pronađenih zapisa govore kako su Asteci iznad svega cijenili tamni čokoladni napitak kojeg su pili u najsvečanijim prigodama, a pržena su zrna kakaovca pretvarali u prah, kojem bi kasnije dodavali vodu te ga miješali dok se na površini ne bi pojavio masni dio kakaa.
Znali su i poboljšati prvobitni gorki okus, pa su čokoladu
aromatizirali začinima i medom divljih pčela, a pili su je iz čaša od pravog zlata. Tada je čokolada bila rezervirana za više društvene slojeve, kraljevsku obitelj, plemiće i ratnike, te se i na dvoru prinosila kao žrtva bogovima. Trgovačkim putevima čokolada je prešla granice među kontinentima, njome su se služili u robnim razmjenama cijeneći je poput suhog zlata, da bi je kasnije opjevali ljubavnici kao afrodizijak i bolesni kao lijek, čime je zasluženo sjela na mjesto kraljice okusa koja dodatno sladi sve životne trenutke.
Zanimljivost: Čokolada je poput lijeka: budi ugodu, umanjuje bol i jednostavno uljepšava život, a kako ima stotine lice, nikako ne može biti dosadna. Svojim temeljnim okusom najbolje pristaje slatkim jelima, kolačima i kremama, pjenicama i vrućim napicima, a izvrsno se slaže s cimetom, vanilijom i čilijem.
Sva lijepa lica čokolade
Da nema čokolade nedostajalo bi i osjećaja ugode na našem nepcu, ali osim toga ona nas čini sretnijim, zdravijim i ljepšim. Prastari narodi poput Maja koristili su kakao maslac kao kremu za njegu kože i liječenje rana mnogo prije nego se čokolada počela upotrebljavati u kozmetičkoj industriji. Danas pouzdano znamo kako čokolada sadrži vrijedne i učinkovite sastojke poput proteina, ugljikohidrata, vitamina i masnoća, njeni sastavni dijelovi vrlo su uspješni i u borbi protiv razornog djelovanja slobodnih radikala čime povoljno djeluju na izgled kože i usporavaju proces preranog starenja. Također, čokolada potiče metabolizam i cirkulaciju, jača mišiće i živce, vraća energiju i potiče produkciju hormona sreće. Time opušta, poboljšava raspoloženje i stvara osjećaj ugode, a nije zanemarena niti njena uloga kao slavnog afrodizijaka.
Zanimljivost: Legenda kaže kako su nekada u arapskom podneblju muškarci noć prije ulaska u harem znali ispijati litre tekuće čokolade. Jedna od najpoznatijih meksičkih legendi pripovijeda kako je nekada davno živio zaljubljeni par imenom Vanilla i Chocolati koji je svojom ljubavi izazvao bijes zlog čarobnjaka zbog čega ih je on pretvorio u orhideju i stablo kakaovca. Kako ljubav u ovakvim pričama uvijek pobjeđuje, lijepa se orhideja stalno obavijala oko svog mladića, sve dok ljudi nisu primijetili kako je kombinacija vanilije i kakaa put u ljubavni zagrljaj, pa se zahvaljujući i ovoj legendi njihova ljubavna svojstva i danas cijene.