Egzotična hrana i alergije
Ukoliko ne pazite šta jedete, na godišnjem odmoru ćete najprije postati žrtva alergije na hranu. Pri tom ona može da se manifestuje mnogo ozbiljnije od obične koprivnjače po koži.
Dešava se da turista, nakon što je pojeo „nešto ukusno, ali nepoznatog sastava“, počinje da se guši od kašlja, crveni i gubi dah. Najčešće su alergije na kokošja jaja, mlijeko, ribu i plodove mora, pšenicu ili kikiriki. Stoga se roditeljima savetuje da se pred odlazak na odmor u inostranstvo konsultuju sa alergologom ukoliko je dijete ikada imalo bilo kakvu alergijsku reakciju. Poželjno je da se mališanu urade kožne probe.
Jastozi i kus-kus nisu za svakoga
Morski plodovi spadaju u najjače prehrambene alergene. U njima ima veoma mnogo histamina - bjelančevine koja izaziva burnu alergijsku reakciju imunološkog sistema. I dok kod kuće rijetko jedemo morske plodove, a i ako ih jedemo onda to činimo u malim porcijama, na moru smo skloni da se prejedemo takvih specijaliteta, što možemo skupo da platimo.
Jedno od omiljenih istočnjačkih jela je kus-kus (posebna vrsta žitarica), a on takođe može da isprovocira neočekivanu alergijsku reakciju. A razni začini, recimo kurkuma i harisa, koji su popularni recimo u Tunisu, mogu samo da pojačaju protest organizma.
Jednu od najjačih alergijskih reakcija izazivaju orasi, a pre svega kikiriki. Zato ljekari savjetuju oprez pri konzumiranju istočnjačkih slatkiša kao što su alva, ratluk i sve vrste baklava. Jaku reakciju mogu da izazovu stari, prevreli sirevi i kačkavalji, a njihova degustacija je uobičajena prilikom posjete Italiji, Španiji i Austriji. Oni sadrže veliku količinu tiramina, bjelančevine opasne za alergične osobe.
Poslije alergije na hranu, najčešće su reakcije na ujede egzotičnih insekata. Stoga alergolozi savjetuju da sa sobom obavezno nosite specijalne preparate u vidu spreja ili emulzija, koji odbijaju ne samo komarce nego i drugu gamad, bilo da leti ili gamiže.
Da li postoji alergija na alkoholno piće?
Alergiju izazivaju samo supstance koje u sebi sadrže bjelančevine. Zato se reakcija javlja na likere, tipa „bejlis“ i slične, koji sadrže jaja, mlijeko ili čokoladu. Ako se poslije konjaka čovjeku pojave pečati po licu i vratu, to je kardiovaskularna, a ne alergijska reakcija.
Druge vrste alkohola ne sadrže bjelančevine, pa ne mogu da izazovu alergiju. To, međutim, ne znači da alergične osobe mogu da piju koliko hoće. Problem je u tome što alkohol pospješuje apsorpciju alergena u krv, a samim tim izaziva burnu alergijsku reakciju. Zato nikad nemojte da pijete alkohol ako ste na nešto alergični.
Alergije na polen
Ko je alergičan na polen, prije odmora mora da se raspita da li u stranoj zemlji u koju putuje ima u vazduhu više polena koji može da izazove problem. Tako na primjer u Skandinaviji biljke cvjetaju kasnije nego u srednjoj Evropi. U Sredozemlju je sezona polena duža. Dobra mjesta za alergičare su regioni uz obalu, na primjer mediteranska ostrva i sjeverno more. Na planinama je sezona polena kraća nego u ravnici.
Da li to znači da ne krećemo na put?
Nikako. Ljudima koje muče kožne alergije, razni dermatitisi, veoma je korisna promjena mjesta boravka i odlazak u tople predjele. Promjena klime ubrzava razmjenu materija, a sunce pospješuje izradu vitamina D. Zahvaljujući boravku na moru, neki ljudi će ostatak godine biti pošteđeni kožnih alergija.
Za osobe koje pate od disajnih alergija, recimo od bronhijalne astme, odlazak u tropsku klimu nije preporučljiv zbog prevelike vlažnosti vazduha. Više im odgovara planinska klima, ali i kombinacija odmora na moru i planini. Za astmatičara u remisiji veoma je korisno plivanje i svaka aktivnost na čistom vazduhu, naročito šetnja pored mora.