Ishrana tokom Ramazana
Metabolizam za vrijeme posta
Nutricionisti širom svijeta slažu se da su osnove zdrave prehrane raznolikost, umjerenost i izbalansiranost. Ovi principi zdrave prehrane posebno su važni tokom mjeseca ramazana, kada muslimani širom svijeta poste od rane zore do zalaska sunca. Metabolizam postača usporava rad, a istovremeno se aktiviraju drugi regulatorni mehanizmi. Tijelo počinje efikasnije sagorijevati tjelesnu i unesenu masnoću. Sasvim je normalno da tokom mjeseca posta čovjek jede manje hrane nego što to čini inače. Ono što je od ključne važnosti, međutim, je da se ne zaboravi na unos povrća i voća, što je, kako istraživanja pokazuju, vrlo česta pojava. Mozak postača često traži zasitnu hranu, tjesteninu i meso, nakon čega ne ostaje mjesta u želucu
za druge važne namirnice. Tokom ljetnog ramazana dio dana u kom je dozvoljeno jesti postaje vrlo kratak i tada se javlja posebno velika opasnost da ćemo propustiti voće, povrće i tekućinu u količini koja je važna da organizam ostane zdrav i jak u ovom procesu prekrasnog tjelesnog i duhovnog čišćenja. Uravnotežena ishrana tokom ramazana može sniziti nivo kolesterola u krvi, smanjiti lučenje želučane kiseline, spriječiti zatvor i druge digestivne probleme, te umnogome doprinijeti aktivnom i zdravom načinu življenja. Međutim, čovjek je u stanju napraviti greške i oslabiti sebe u ovom moćnom procesu. Prije svega, nema potrebe pretrpavati se hranom tokom iftara i sehura. Tijelo posjeduje regulativne mehanizme koji se aktiviraju tokom posta, i tada aktivnije troši tjelesnu masnoću i smanjuje proizvodnju želučane kiseline. Osnovna poruka mjeseca posta je samodisciplina i samokontrola. Ako to uspijevamo postići tokom dana, ne bismo trebali sve upropastiti nakon što zađe sunce.
Primjer idealne prehrane tokom ramazana:
Iftar (prekid posta)
3 datule, 1 čaša soka, povrtna supa s tjesteninom ili integralnim krekerima
U vrijeme iftara sve ćelije u organizmu prijeko trebaju lako probavljiv i brz izvor energije, u formi glukoze. Ovu potrebu imaju posebno ćelije mozga i nervne ćelije. Datule i sokovi odličan su izvor tog šećera. Gore navedena količina datula i soka dovoljna je da dovede na normalnu razinu već opasno spušteni nivo glukoze u krvi. Sok i supa pomažu da se tijelu vrati dovoljna količina vode i minerala. Nebalansirana prehrana uz previše sokova i slatkiša djeluje vrlo negativno na organizam postača. Večera (glavni obrok nakon prekida posta) Prema Suni, praksi Muhameda a.s. i naučnim istraživanjima, muslimanima se propisuje sljedeći plan ishrane:
Meso/grahorice: piletina, govedina, janjetina, jaretina, riba – 1-2 porcije (porcija= 30 grama); grašak, leblebija, leća ili grah – 1 porcija (pola šolje). Meso i grahorice dobar su izvor proteina, minerala i nekih vitamina. Grahorice su i dobar izvor prehrambenih vlakana. Hljeb/žitarice: integralni kruh, 2 porcije (porcija = 30g) ili kuhana riža, 1 šolja. Ova je grupa dobar izvor složenih ugljikohidrata koji tijelu daju energiju, uz nešto bjelančevina, vlakana i minerala. Mlijeko i mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt ili mladi sir (jedna šolja). Ova grupa dobar je izvor bjelančevina i kalcija, neophodnih za izgradnju tkiva i jake kosti.
Povrće: miješana povrtna salata, 1 porcija (jedna šolja): zelena salata, mrkva, peršun, krastavac, brokula, karfiol ili drugo povrće, po želji. Salati obavezno dodajte 2 čajne kašike maslinovog ili drugog ulja i dvije kašike sirćeta. Nezasićene masnoće neophodne su za apsorpciju nekih vitamina iz povrća, te za pravilan rad mozga i snižavanje kolesterola. Kuhano povrće, 1 porcija (120g), npr. bamija, patlidžan, kupus, paprika, tikvice, špinat ili sl. Povrće je dobar izvor prehrambenih vlakana, i antioksidanata među kojima su vitamini A i C, karoteni, likopeni i drugi fitokemikali. Oni su neophodni u borbi protiv raka, kardiovaskularnih oboljenja i brojnih drugih zdravstvenih tegoba.