Zaštita od trovanja hranom
Trudnice, stariji ljudi, djeca, bolesni, svi oni su više izloženi opasnostima od trovanja hrane nego što su ostali ljudi. Slučajevi trovanja su i dalje česti, bez obzira na sve norme, regulative, pravila i smjernice. Ne zaboravite da usprkos svim službenim sredstvima prevencije vi imate najveću kontrolu nad time što jedete i kako to pripremate.
Kupujte mudro. Briga o sigurnosti hrane koju jedete počinje u trgovini. Kad planirate uzeti ohlađene ili zamrznute namirnice, njih kupite posljednje kako bi što duže ostale u dobrom stanju dok ih ne spremite kod kuće. Sirovo meso odvojite od ostalih namirnica. Pazite na rok trajanja i na temperaturu na kojoj su se namirnice čuvale u trgovini.
Peri, operi, isperi... proizvode, naročito one koje kupujete na pijacama, potrebno je jako dobro oprati. Ali katkada i najtvrdokornije pranje neće ukloniti sve štetne stvari i mikroorganizme jer se oni s površine mogu uvući i u namirnice. Osim namirnica važno je prati i ruke. Prije pripreme jela i prije konzumacije. Isto vrijedi i za pribor za pripremu i za jelo.
Odvojite sirovo od gotovog. Nikad ne pripremajte hranu na kuhinjskim elementima jer će se njihova površina brzo zagrijati i tako pogodovati razvoju bakterija. Koristite daske, podloge, podmetače, specijalizirana pomagala, sjekače, posude. Naročito kad imate i sirovo i gotovo. Odvojite ih tokom pripreme i ne radite s njima na istoj podlozi kako ih ne biste međusobno 'kontaminirali'. Ako nemate previše prostora, nakon pripremanja sirovih namirnica operite i očistite površinu pa se bacite na one gotove.
Izbjegavajte sirova jaja. Jaja su u posljednjih 20 godina najčešće povezivana sa slučajevima trovanja hranom širom svijeta. Salmonela - treba li tu što još dodati? Malo je vjerojatno da ćete svako malo jesti sirova jaja, ali dobro pazite - dovoljno je samo da nenamjerno poližete kašiku ili viljušku kojom ste mutili jaja ili pak da probate komad tijesta dok pravite neki kolač da se izložite opasnosti. Sve su to situacije u kojima se kriju sirova jaja.
Pazite na temperaturu. Kad pripremate sirovo meso, izgled vas može zavarati. Nemojte biti sigurni da je vaše zlatno-smeđe pile iz pećnice gotovo; provjerite unutrašnju temperaturu. Piletina i puretina trebaju biti 165 stepeni, goveđi odrezak 145 i pljeskavica 160 stepeni Celzijevih. Bakterije se najbrže razmnožavaju između 40 i 140 stepeni pa se pobrinite da ohlađena hrana ostane hladna, a pečena ili kuhana dobro pečena i kuhana. U frižider stavljajte hranu koja je hladnija od 40 stepeni, a nanovo je zagrijavajte najviše do 165 stepeni.
Niste sigurni, u smeće! Čak i da ste tek kupili, očistili i skuhali sve kako treba, ostatci hrane još uvijek mogu biti izvor bakterija. Slijedite ove smjernice: ne ostavljajte hranu na otvorenom duže od dva sata; kad je u frižideru, neka bude u posudama koje nisu dublje od 5 centimetara; pojedite ili zamrznite svu hranu koja je ostala prije nego prođu četiri dana od prvog korištenja.
Dodatan oprez u trudnoći. Kad 'jedete za dvoje', oprez mora biti dvostruko veći. Imunološki sistem majke prirodno je slabiji u tom periodu. Infekcije koje se kod majki čine bezazlenima mogu biti smrtonosne po novorođenče. Trudnice se mogu hraniti manje-više kao i svi ostali ljudi, ali im se ipak savjetuje da izbjegavaju 'svježe' sireve i sirovo meso.
Obroci van kuće. Jedite u provjerenim restoranima. Provjerite sanitarni čvor. Ako je toalet često prljav i neodržavan, nemojte misliti da je u kuhinji išta bolje. Restorani koji drže do sebe prvo će držati do čistoće, higijene i kvalitete hrane. Isto tako, promotrite i osoblje. Je li neuredno, prljavo? Ako se hrana poslužuje na bife stolovima, pogledajte drži li se na pravilnoj temperaturi i svakako izbjegavajte slabo pečeno meso.