Sladoled - omiljena slastica
Prema starim zapisima, sladoled potječe iz Kine gdje se pripremao kao ledeni napitak od voćnih sokova i snijega, a tek se poslije u njegovoj pripremi počelo koristiti i mlijeko. U srednjem vijeku, nakon povratka Marca Pola iz Kine, tačnije 1295. godine sladoled dospijeva u Italiju, gdje je doživio veliki uspjeh.
Doduše, stari Rimljani i prije su uživali u hladnim slasticama koje su čuvali u amforama te ih hladili u moru. Engleski kralj Karlo I. jednom je prilikom na diplomatskom primanju poslužio sladoled kao novu hladnu slasticu. Recept se dugo čuvao u tajnosti. Međutim, 1649. godine ipak je otkriven i postao je luksuzni proizvod namijenjen kraljevskim dvorima. Zato ga neki i zovu ‘kraljevskom poslasticom’. Razvojem industrije i rashladnih uređaja krajem 19. stoljeća počinje proizvodnja sladoleda.
Sastav i vrijednost sladoleda
Sladoled obogatite raznim preljevima, sitnim orašastim plodovima, karamelom ili likerom. Kuglice možete složiti
i u sladoledne kupove ili poslužiti s kafom kao vlastiti ice-coffee.
Sladoled je namirnica velike nutritivne vrijednosti, relativno bogata energijom, sadrži oko 5% proteina, izvor je kalcija i fosfora. Većina službenih tablica svrstava ga u skupinu mliječnih proizvoda, ali u najnovijoj klasifikaciji pripada u zasebnu grupu. Sladoledi imaju i različitu kalorijsku vrijednost koja ovisi o udjelu masnoća. U njegovoj proizvodnji uglavnom se koristi obrano mlijeko u prahu. Voćni sladoledi imaju nižu energetsku vrijednost, ali su bogatiji vitaminima. Dijelimo ih na mliječne i kremaste sladolede, vodene i voćne deserte, te sladolede za dijabetičare.
Kremasti sladoled nastaje dodavanjem šlaga u mliječni sladoled, a dodavanjem voća ili voćnog sirupa nastaje voćni sladoled. Energetska vrijednost sladoleda kreće se od 100 do 350 kcal/100 g.
Osim što je glavna ljetna poslastica, sladoled predstavlja i međuobrok, i to mliječni. Kako je sladoled lako kvarljiv, posebno na visokim, ljetnim temperaturama, dobro je znati kako ga treba čuvati.
Korisni savjeti
Čuvanje
Sladoled možete čuvati u zamrzivaču na temperaturi od -18° C otprilike 2 mjeseca. Prije samog konzumiranja preporučuje se prebaciti ga iz zamrzivača u hladnjak na 15-ak minuta. Tako ga je lakše servirati, ali i jesti. Potpuno odmrznuti sladoled nije poželjno ponovno zamrzavati.
Sreća zvana sladoled
Naučnici su otkrili da sladoled od vanilije u veoma kratkom roku djeluje na dio mozga koji reaguje na ugodne okuse. Samo jedna kašika sladoleda dovoljna je da pobudi osjećaj sreće i potakne asocijacije vezane uz ljeto, sunce, zabavu. U sladoledu treba znati uživati, uzimati ga polako i u manjim količinama, kako bi doživljaj okusa bio potpun, ali i da biste zaštitili grlo i želudac od temperaturnih šokova.
Nešto kao sladoled...
Amerikanci uživaju u zamrznutom jogurtu, popularnoj slastici u tim krajevima. Kod nas u ponudi sladoleda postoje dvije vrste laganih, nekaloričnih sladoleda. Jedan je voćni, nemasni, a drugi klasičan vanilija-čokolada u kojem mogu uživati i dijabetičari. U sladoled se dodaju vitamini i antioksidansi te se proizvode bez masti i šećera. Sladoled se može obogatiti raznim preljevima, sjeckanim orašastim plodovima, karamelom ili likerom. Može se kombinirati u sladoledne kupove ili poslužiti s kafom kao hladni napitak nazvan ice-coffee.
Ako ste na dijeti...
Kao dodatak prehrani, sladoled pomaže u mršavljenju kad organizam ne dobiva dovoljno kalcija, a masne stanice pohranjuju više masti. Pridržavate li se sladoledne dijete i ne pretjerujete li u količini, organizam će dobiti dovoljno kalcija, pa će i mršavljenje biti brže. Jedenjem sladoleda postiže se bolji unos minerala. Tokom dijete izbacite ostale slatkiše te birajte light sladolede (125 kcal).
Kupujte mala pakiranja sladoleda, kako ne biste došli u napast da pojedete više od dopuštenog. Ako ga pripremate sami kod kuće, odaberite nemasno mlijeko ili jogurt, izbacite šećerne i čokoladne sladoledne preljeve te birajte voće.