Čuvanje povrća

Artičoke - Čvrsta zelena glavica s listovima koji prema unutra postaju deblji i mesnatiji. Od glavice artičoke uklone se listovi i koristi se samo ono što je unutra. Unutarnji sadržaj može se pomiješati s umakom. Prije nego upotrijebite unutrašnjost artičoke, uklonite joj njen paperjasti dio. Postoje i ljubičaste artičoke koje se jedu cijele.

Brokula ima zeleno-ljubičaste cvjetiće i nije tako čvrsta kao karfiol. Brokulu očistite, operite i podijelite na cvjetiće. Stavite vodu u lonac, dodajte so (1 kašičica soli na 1l vode) i zakuhajte. Blanširajte brokulu u kipućoj slanoj vodi oko 3 minute. Potom je stavite u cjedilo, kratko uronite u hladnu vodu i ostavite da se dobro ocijedi.

Karfiol - Čvrsta bijela ili svjetložuta glavica s mnogobrojnim sitnim cvjetićima. Prije pirjanja, potopite karfiol oko 2 minute glavom na dolje u posoljenu vodu kako biste isprali eventualno prisutne insekte. Karfiol nije povrće pogodno za skladištenje i osjetljiva je na svjetlost (dobije smeđu boju). U odjeljku za povrće u frižideru možete ga čuvati do 7 dana. Obzirom da je karfiol osjetljiv na etilen, nije je poželjno čuvati zajedno s povrćem i voćem koje ga ispušta.

Kelj - Listovi su čvrsti i naborani s jakom središnjom stijenkom. S prvim tragovima mraza, kelj postaje ukusan zbog šećera koji nastaje u njegovim listovima. Osim toga, hladnoća utječe na njegov zdrav učinak pri konzumiranju.

Luk - Postoji nekoliko vrsta luka, ovisno o obliku, veličini, boji ili jačini. Luk koji se najčešće koristi je velik i relativno blag, dok se lukovice upotrebljavaju cijele. Kod proljetnog luka koriste se i njegovi zeleni dijelovi, dakle, lišće.

Sjeckanje luka - Luk treba najprije oguliti, zatim prepoloviti. Svaku polovicu iskosati nožem po dužini u jednakim razmacima pa zarezati vodoravno sve do korijena. Zatim okomito prerezati kolutove i dobit ćete usitnjeni luk.

Čuvanje povrća

Kategorije: