Bosanska kuhinja
Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku, površine 51.129 km² koja na zapadu i sjeveru graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, jugoistoku i jugozapadu s Crnom Gorom, a na jugu s Jadranskim morem. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) koji se nalazi između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike geografske cjeline države, naseljeniju šumama i obradivim zemljištem na sjeveru i manju, krševitu Hercegovinu na jugu. Klima je pretežno kontinentalna.
Karakteristike kuhinje
U Bosni i Hercegovini se pripremi hrane, pića i uživanju u njima posvećuju vrlo ozbiljno. Fast food gotovo ne postoji izuzevši ćevabdžinice i "burekdžinice", a i oni bi se mogli tumačiti kao svojevrsna slow food okupljališta. Sva hrana se u Bosni priprema polagano i isto tako u njoj uživa uz obavezno dobro društvo i razgovor. Obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, povrća i mliječnih prerađevina, a začini se koriste u umjerenim količinama. Jela se uglavnom pirjaju i kuhaju, a deserti, kafa i žestica nezaobilazan su dio rituala objedovanja.
Posebno zadovoljstvo za goste predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, kobasicama, sirom, kajmakom, ukiseljenim povrćem, domaćim hljebom, pogačama i drugim namirnicama.
Tipične namirnice:
- Povrće: kupus, patlidžani, paradajz, tikvice, luk, mahune, poriluk, paprike, krompir, krastavci...
- Mliječni proizvodi: kajmak, kiselo mlijeko, pavlaka i vrhnje...
- Meso: janjetina, teletina/govedina/junetina, ovčetina, svinjetina
- Ribe: pastrve, šaran, som i druge riječne ribe
- Voće: šljive, jabuke, kruške, dunje, razno slatko, džemovi, domaći pekmez od drijenjaka i dr.
Bosanski specijaliteti:
- Predjela: cicvare, popare, hladne plate - meze
- Čorbe: begova, sarajevska, tarhana čorba, višegradska, starigradska, povrtna čorba, bosanski đuveč
- Ćevapi: hadžijski ćevapi, šiš ćevapi, pileći, teleći ćevapi te pljeskavice
- Suhomesnati proizvodi: Dimljeno meso, slanina, kobasice
- Pite - burek, zeljanica, sirnica, kljukuša, maslenica, krompiruša
- Sarma, sarma japrak (s listovima vinove loze ili raštike)
- Sataraš, paprika punjena krompirom, buranija
- Musaka (od tikvica, plavih patlidžana) i kvrguša
- Pogače: bosanska pogača, somun, đevrek, kukuruza
- Baklave, hurmašice, tufahije, lokum, uštipci, krempite i šampite
- Kafa - u bosni se pije "kahva" u pravilu u fildžanu s kockom šećera odnosno rahatlokumom
- Domaća piva: Sarajevsko, Tuzlansko i Nektar
- Žestoka pića: šljivovica, kruškovača, dunjevača i loza, dok je vinarska tradicija karakteristična za hercegovačko područje.
Bosanska kafa odraz je bosanskog gurmanskog mentaliteta. Priprema kafe počinje prženjem i mljevenjem. Tek potom se u blago zagrijanu metalnu posudu ili džezvu stavlja fino samljevena kafa, na koju se dodaje zavrela voda. Džezva se potom stavlja na vruću ploču, promiješa i čeka da se digne do vrha džezve, odnosno napravi finu pjenicu. Kako bi talog (toz) pao na dno, dodaje se i nekoliko kapi hladne vode. Dno džezve mora biti šire, odnosno džezva se treba sužavati prema vrhu. Treba sačekati da se kafa malo slegne i onda nam preostaje još samo kafu ili kako Bosanci kažu kahvu natočiti u fildžan i poslužiti na posebno kovanim poslužavnicima uz lokume s ružom ili orasima i čašom hladne izvorske vode. Naravno, misli se i na onaj "fildžan viška".