Paprika

Paprika – začin bez kojeg se ne može
Pradomovina paprike su Meksiko i Gvatemala. Sjemenke jedne vrste paprike su čak pronađene u grobovima starih Peruanaca. Za prijenos paprike iz Amerike u Evropu zaslužan je Kristofor Kolumbo. Naime, 1494. godine dr. Chanca, ljekar iz Sevilje, koji je pratio Kolumba na njegovom dugom putovanju do Amerike, prvi je opisao plodove paprike. Međutim, trebalo je proći čak čitavo jedno stoljeće da paprika pređe put od ukrasne biljke do korisnog povrća i pojavi se na stolovima Evropljana kao dio ukusne i korisne hrane. Nakon ukrašavanja vrtova ili kao dekoracija stolova, paprika je konačno postala ono što i zaslužuje – visokovrijedna namirnica. Na našim prostorima paprika je bila poznata već u XVI stoljeću, a najvjerovatnije je stigla preko Italije kojoj su papriku darovali Španci. Zanimljivo je istaknuti kako se dugo držalo da je ljuta paprika (kao začin) stigla iz daleke Indije, poput bibera. Zbog toga su je i zvali ‘španski biber’ i ‘turski biber’. Današnje ime paprika je dobila u Mađarskoj (u XVIII stoljeću), gdje se plantažno uzgajala. Mađari su ubrzo postali poznati kao veliki uzgajivači crvene (slatke i ljute) paprike koju su sušili i mljeli. Mađarska kuhinja je i poznata po brojnim jelima s obilnim dodatkom crvene – i slatke i ljute paprike, naročito ljute. Mljevena paprika (slatka i ljuta) danas je nezamjenjiv začin u kulinarstvu mnogih zemalja širom svijeta. Bez ljute paprike neka se jela (kao npr. fiš paprikaš ili ljute slavonske kobasice) ne mogu ni zamisliti.
SAVJET: Ko ima slab apetit (a uz to je i mršav), može dnevno uzeti 0,5 do 2 grama mljevene slatke crvene paprike. Time će mu se povećati apetit, a snaga i tjelesna masa, zna se, idu na usta.

Bogata vitaminom C
Crvena paprika ima znatno veću energetsku i hranjivu vrijednost (100 dg ima 176,2 kalorije) od zelene paprike (100 dg ima 117,2 kalorije). Crvena paprika bogatija je od zelene i vitaminima (karoten, B1, B2 i C). Paprika se posebno cijeni zbog velike količine vitamina C. Od nje je vitaminom C bogatiji samo peršun. U 100 g jestivog dijela paprike ima 50 do 250 mg, a prema nekim podacima – čak 400 mg vitamina C.

Dragocjeni začin u kuhinji
Paprika kao začin potiče od crvene paprika iz roda Capsicum Annum. To je žarko crveni prašak koji se pravi od sasušenih zrelih plodova. Boja, okus i ljutina začina ovisi o vrsti paprike koja se upotrebljava za njega. Npr. mađarska paprika ima slatkast okus, a španska paprika ljuća je od nje. Postoje različite vrste mljevene paprike: slatka, poluslatka i ljuta. Začin paprika se upotrebljava kao dodatak jelima sa mesom i peradi, te za dekoriranje (npr. za jela s ribom i povrćem, punjena jaja). Koristi se u mađarskim jelima (npr. gulaš i pileći paprikaš) i u španskim jelima (plodovi mora, školjke, riža, kobasice). Samljevena paprika nema dug vijek trajanja. Ukoliko je loše zapakovana, brzo se pokvari, zgrudva i izgubi miris. Da biste jelima sačuvali lijepu crvenu boju, ne smijete papriku pržiti sa masnoćom jer potamni i poprimi gorak okus. SAVJET: Citrin u paprici povoljno djeluje na cirkulaciju krvi pa se ona preporučuje osobama koje boluju od arterioskleroze i poremećaja u krvotoku i krvnim žilama.

Oprez za gastritičare
Kod uzimanja ljute paprike treba biti oprezan jer kapsaicin (zbog kojeg je paprika ljuta) može dovesti do gastritisa (upale želučane sluzokože) i povećanja želučane kiseline, pa čak i upale bubrega. Osobe koje imaju želučane i crijevne tegobe, probleme s bubrezima, mokraćnim mjehurom i hemoroidima, moraju zaboraviti ljutu papriku i u najmanjim količinama jer im ona, bez izuzetka, pogoršava ionako tegobno stanje.

Ljekovita svojstva
Otkriveno je kako sastojak kapsaicin sprečava pretvorbu nezrelih masnih ćelija u zrele masne ćelije koje u sebi imaju veću količinu masnog tkiva. Prema objašnjenjima naučnika, kapsaicin djeluje kao biohemijski signal koji potiče masne ćelije na apoptozu, mehanizam kojim se ćelije same razgrađuju. Kapsaicin je, inače, od pamtivijeka ljekovito sredstvo za sprečavanje zgrušavanja krvi, poboljšava cirkulaciju i time oslobađa od simptoma kao što su hladne noge ili ruke, vrtoglavice itd. Uz to, zajedno sa vitaminom C kojim paprika obiluje, jača odbranu organizma od infekcija. Paprika je jedna od malog broja namirnica koje sadrže likopen, karotenoid koji može pomoći u prevenciji različitih oblika karcinoma. Nizak nivo likopena u krvi inicira povećani rizik od razvoja karcinoma grlića materice, bešike i pankreasa. Beta-karoten može pomoći u prevenciji oboljenja koronarnih arterija, a također pomaže i u prevenciji ćelijskih oštećenja koja dovode do preranog starenja.
SAVJET: Smatra da plodovi paprike zbog brojnih antioksidansa produžuju život, a stara istočnjačka mudrost tvrdi da je tajna dugovječnosti u crvenoj paprici, maslacu i medu.

O, papričice, o, papričice, to je vrlo dobra stvar
Ljuta paprika pojačava apetit i poboljšava probavu. Paprika, slatka ili ljuta, korištena svježa, osušena, mljevena, tucana ili konzervirana, vrlo je zdrava za naš organizam, stimulira apetit, pozitivno utječe na probavu, a ima i dezinfekciono dejstvo. Ekstrakti ljute paprike služe kao sastojci mnogih ljekovitih sredstava koja upotrebljavamo za liječenje reumatskih i sličnih oboljenja. Poznato je da crvena paprika zahvaljujući kapsaicinu potiče termogenezu. Problem kod potencijalne kliničke primjene kapsaicina je njegov jako oštar okus, međutim, čini se da i za to postoji rješenje: CH-19 Sweet je vrsta paprike koja sadrži kapsiat koji nije tako ljut kao kapsaicin, a također ubrzava metabolizam.