Bosiljak

Kraljevska biljka
Bosiljak (lat. Ocimum basilicum), kod nas još poznat kao bosilje ili murtela, autohtona je biljka Indije, Srednjeg Istoka i nekih pacifičkih otoka, a na Mediteranu se uzgaja već hiljadama godina. U zapadnu Evropu stigao je sa trgovcima u 16. vijeku, a u Ameriku i Australiju sa prvim evropskim doseljenicima. Vjeruje se da mu je ime izvučeno iz grčkog  Basilikon phyton, što znači „kraljevska biljka“. Intrige i predanja Za ovu aromatičnu biljku vezane su razne intrigantne priče, kao npr. da je rasla oko Kristovog groba nakon uskrsnuća, a neke grčke pravoslavne crkve koriste je za spravljanje svete vode, te stavljaju lonce sa bosiljkom ispod svojih oltara. Prema drugim pričama, njegova svetost je upitna jer su Grci i Rimljani vjerovali da ljudi trebaju psovati dok sade bosiljak kako bi bolje klijao. U nekim dijelovima zapadne Evrope smatralo se da bosiljak pripada vragu i da se njime tjeraju vještice. U elizabetansko doba bosiljak se koristio za mirisanje tokom prehlada, te za borbu protiv glavobolja, a u 17. vijeku Culpeper je o bosiljku napisao: „Ili stvara neprijatelje ili privlači ljubavnike, ali nema ničega između.“ Prema nekim drevnim običajima, slobodni su momci stavljali grančicu bosiljka za uho kako bi privukli djevojke.

Uzgoj
Bosiljak se sije u rano proljeće, a poželjno je da ga se sadi samostalno, direktno u lonce ili višedjelne plitice jer ima dugačak korijen i ne voli presađivanje. Za suhog vremena treba ga dobro zaliti sredinom dana jer bosiljak mrzi ići mokar na spavanje. Time ćete spriječiti veliko navlaživanje, što je pogubno dok temperatura noću pada jer mu tako može istrunuti korijen. Sadnice se presađuju na otvoreno tek kad su dovoljno velike za rukovanje i kada prođe opasnost od mraza. Najbolje ga je držati na veoma osunčanom mjestu jer voli toplotu sunca. Ljeti trgajte vrhove mladih biljaka da se potakne novi rast listova i berite već narasle listove. U zatvoreno ga treba unijeti prije prvih mrazeva.

Berba
Berite listove kada su mladi i uvijek sa vrha da potaknete novi rast. Ako ga planirate zamrznuti, onda namažite obje strane lista maslinovim uljem da se listovi međusobno ne zalijepe i da sačuvaju okus.
SAVJET: Držite bosiljak u loncu/saksiji u kuhinji da tjera muhe. Zgnječite listove i njima istrljajte kožu, pa će tjerati komarce.

Ljekovitost
Danas se bosiljak rijetko koristi u medicini, no listovi dodani hrani pomažu probavi. Stavite nekoliko kapi esencijalnog ulja od bosiljka na rukav ili maramicu i udišite, pa ćete rastjerati mentalni umor.

U kulinarstvu
Bosiljak ima jedinstvenu aromu, pa ga u početku treba koristiti štedljivo jer će inače dominirati nad ostalim okusima. Jedna je od rijetkih biljaka čija se aroma povećava kad se skuha. Izvrsno se slaže sa raznom hranom, a najčešće ga se posipa po zelenoj salati ili paradajzu. Odličan je u kombinaciji sa mozzarella sirom, a i sa bijelim lukom, pa ga možete dodati u francuski preljev za salate. Pomiješajte obrani svježi sir sa bosiljkom i koristite uz pečene krompire. Dobro ga je posuti po prženim ili pečenim krompirima kao dekoraciju. Dobar je i za posipanje po pizzi, a ne slaže se najbolje sa jakim mesom, kao što su jaretina ili divljač. Od bosiljka se može napraviti i zanimljiv nadjev za pile: pomiješajte bosiljak, zgnječeni češnjak, krušne mrvice, koricu limuna, istučeno jaje i nasjeckane lješnike. Jedan od najboljih recepata za bosiljak je, pak, umak pesto.
SAVJET: Radi bolje arome, listove bosiljka bolje je trgati nego rezati.