Peršun

Peršun ili peršin (lat. Petroselinum), autohtona je biljka središnje i južne Evrope, pogotovo Mediterana. Spominje se još od vremena drevnih Grka i Rimljana, pa tako legenda kaže da ga je Heraklo koristio za vijence koje su upletali u krune pobjednika Istmijskih igara, međutim, nisu ga jeli, nego su njime radije hranili konje radi sjajne dlake. Za razliku od njih, Rimljani su jeli puno peršuna i njihovim vijencima ukrašavali stolove za vrijeme gozbe, prvenstveno da bi njime umanjili opijenost i prikrili neugodne jake mirise. Smatralo se da ga mogu uzgajati samo trudnice ili vještice, a da će nesreća pasti na kućanstvo koje peršun presađuje. Legende i mitovi na stranu, peršun je danas široko korištena biljka zbog svojih aromatičnih i ljekovitih svojstava.

Ljekovitost i upotreba
Peršun je bogat izvor vitamina C, sadrži puno željeza i drugih minerala, te antiseptični klorofil. Dobar je za liječenje mokraćnih upala, kao i zadržavanja tekućine zbog diuretičkih svojstava. Povećava i proizvodnju majčinog mlijeka te opušta mišiće maternice. Dobro je poznat i kao osvježivač daha te za „neutralizaciju“ mirisa bijelog luka. Za zdraviju kožu, najbolje ga je žvakati svježeg. Dobro pomaže i u oblozima kao antiseptik za rane, ugrize od kukaca i za iščašenja. Od njegovog sjemena ili listova može se napraviti tekućina za ispiranje kose od koje kosa bude sjajna.

Uzgoj u vrtu
Peršun voli duboko tlo, ne previše rahlo niti kiselo. Mjesto na koje ga sadite treba prethodne jeseni prihraniti zrelim gnojivom. Pripremite dvije gredice, pa za ljeto idealno je neko sjenovito mjesto jer peršunu treba vlage i malo sjene, a za zimske zalihe obezbijedite gredicu na zaštićenom i osunčanom mjestu. Sjeme sijte narijetko, na udaljenost od 30-45 cm, te na dubinu od oko 3 cm. Tlo treba stalno držati vlažnim jer inače neće proklijati, a jako sporo mu je klijanje. Kad sadnice porastu, prorijedite ih na oko 15 cm udaljenosti. Žute listove odmah režite kako biste podstakli novi rast i prihranite gnojivom. Ako se pojave cvjetovi, odmah ih režite. Za vrućeg vremena treba ga zalijevati jako dobro. Peršun se dobra ponaša i kao kućna biljka u loncima, na prozorskoj dasci, dokle god ga redovno zalijevate, prihranjujete i berete listove. Koristite mješavinu komposta od kore i treseta. Ljeti ga izmaknite na mjesto sa malo više sjene. Ne koristite lonce sa previše rupa na dnu jer time peršun gubi dosta vlage koja mu je potrebna.
U kulinarstvu
Peršun se puno koristi u kulinarstvu jer kuhanje sa peršunom poboljšava okus druge hrane i začinskog bilja. Najbolji se učinak postiže ako ga se dodaje u jelo tik pred kraj kuhanja.
SAVJET: Za ukusniji omlet, nasjeckajte grančicu peršuna, 1 grančicu vrtne krasuljice, malo luka vlasca i 1-2 lista francuskog estragona. Ovu kombinaciju bilja možete koristiti u svim jelima od jaja.