Kako nastaje jogurt?

U savremenim industrijskim uslovima proizvodnje jogurta, mlijeko se pasterizira (kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost proizvoda), zatim slijedi homogenizacija (kako bi se spriječilo izdvajanje mliječne masti) te se, naposljetku, pri temperaturi od 37 °C do 45 °C dodaju bakterije mliječno-kiselog vrenja. Tokom procesa fermentacije, bakterije mliječno-kiselog vrenja fermentiraju mliječni šećer (laktozu) u mliječnu kiselinu, pri čemu se dobiva karakterističan okus i konzistencija jogurta. Jogurt se zatim hladi kako bi zadržao svježinu i ostale karakteristike svojstvene samo njemu. Mljekarske kulture proizvedene u strogo kontroliranim industrijskim uslovima jamče kontinuiranu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost. Zahvaljujući kvaliteti mlijeka od kojeg se pripremaju, savremenoj tehnologiji u preradi mlijeka i proizvodnji jogurta te visokim higijenskim standardima, jogurt danas ima duži vijek trajanja. Ako se čuva u hladnim uslovima pri temperaturi od 4 °C do 8 °C, neotvoren jogurt može trajati i do trideset dana. Važno je znati da konzumiranje jogurta poboljšava ravnotežu crijevne mikroflore te se posebno preporučuje u slučaju proljeva i nadraženosti debelog crijeva, a dugotrajnijom konzumacijom jača se prirodni imunitet organizma na patogene bakterije. Uz to, bogat je kalcijem te pomaže u prevenciji osteoporoze, a i odlična je alternativa za sve osobe koje pate od netolerancije na mliječni šećer (laktozu). Uz tradicionalni čvrsti tip jogurta, bogatog i blago kiselkastog okusa, sve popularniji su i tekući jogurti u plastičnim bočicama s čepom, praktični za svakodnevnu, brzu konzumaciju, u skladu s vašim životnim tempom.