Kuhinjske greške i zablude

Za svoju kuhinju birate samo najzdravije namirnice, toliko se trudite pripremiti ih, a i najmanja bezvezna greška vaš gurmanski užitak pretvara u neukusnu, bezličnu masu! Ili drugi slučaj; zdrave, lijepe i svježe namirnice želite pripremiti kako bi djelić tog zdravlja prenijeli u organizam, no nije svejedno kako ćete obraditi te namirnice!

Nedovoljno vruće ulje
Stavite li hranu u ulje koje se još nije dovoljno zagrijalo, upit će previše ulja i postati masna i 'teška'. Provjerite je li ulje dovoljno zagrijano- to možete učiniti tako da u njega umočite jedan pomfrit prije nego što napunite tavu ili trik s malo brašna.

Tjestenina
Prilikom kuhanja tjestenine važan je odabir lonca za kuhanje. On nikada ne smije biti premalen, već tjestenina u njemu mora 'plivati'. U protivnom kako se tjestenina raskuhava i bubri neće se jednoliko skuhati, jedan će se dio pretvoriti u raskuhanu kašu, dok će drugi dio ostati žilav. Ne vjerujte uvijek onome vremenu koje piše na paketiću, koliko se tjestenina kuha. Tokom kuhanja dobro je svako malo probati, odnosno provjeravati ukuhanost tjestenine, kako bi ste je pripremili baš onako kako volite.

Svježe bilje kao začin
Danas se sve češće u pripremanju hrane koristimo sušenim biljem poput peršuna, bosiljka, bijelog luka, kopra i ostalih. Koliko je osušeno bilje dobro svježe je još bolje! Dok jednom osušenom začinskom bilju miris, okus i aroma gotovo ne dolaze do izražaja, drugom bilju aroma sušenjem postaje puno jača. Stoga ako imate prostora posadite svoje začinsko bilje, najbolje ono koje najčešće koristite.

Maslac ili margarin
Naš je odgovor - maslac! Dugo se vjerovalo da je margarin zdraviji, a time i bolji od maslaca jer sadrži masnoće samo biljnog porijekla. Međutim istraživanja su pokazala da pri industrijskoj proizvodnji margarina, primjenom djelomične hidrogenacije nastaju transmasne kiseline iz skupine nezasićenih masti, koje su se pokazale izrazito štetnima za zdravlje čovjeka. Stoga kada pečete jaja ili odrezak uvijek ga pržite na maslacu s malo ulja.

Pripremanje bielog luka
Prije nego koristite bijeli luk za pirjanje dobro ga je barem desetak minuta ostaviti da onako nasjeckan odstoji. Razlog je u tome što rezanje bijelog luka potiče stvaranje enzimske reakcije koja otpušta zdravi spoj unutar bijelog luka. Pričekate li malo stvorit će se veća koncetracija spoja. Nasjeckan bijeli luk možete čuvati u ulju ili u octu!

Zdravo roštiljanje
Za ovaj postupak pripremanja mesa mgli bi se složiti koliko kuhara toliko i načina pripreme. Rezultat je najčešće- fin i ukusan komad mesa! U načelu postoje samo dva načina roštiljanja. Jedan je, a to neki vole, kada se meso stavi na visoku temperaturu, tako se brzinski zatvore pore i stvori korica, a potom se dalje peče na nižim temperaturama. Drugi vole obrnuti postupak, meso se postupno zagrijava, a pred sam kraj pečenja temperatura se naglo podigne kako bi se stvorila poželjna hrskava korica. Ne ulazimo u priču o okusima i koji je način spretniji ili bolji. Dobro je znati da je iz zdravstvenih razloga bolje peći meso na nešto nižim temperaturama, jer se na taj način stvara manje mutagenih spojeva ( to su policiklički aromatski ugljikovodici, PAH spojevi, a najpoznatiji štetnik je benz-a-piren), a većina ih ima kancerogeno djelovanje.

Ugljikohidrati - hljeb, tjestenina, krompir...
Uvriježeno je mišljenje da hrana od škroba poput hljeba, tjestenine, krompira i mnogih sličnih namirnica debljaju, iako sve one, svaka za sebe baš i nemaju neku veliku kalorijsku vrijednost. Ugljikohidrati se razgrađuju kako bi organizmu osigurali glukozu za energiju, a preporučuje se da između 45 i 60% naše energije dolazi upravo iz ugljikohidrata. Kao i sa svakom vrstom energije poput masti ili proteina, tako je i sa ugljikohidratima. Ako pojedete više nego vaše tijelo treba, energija iz ugljikohidrata će se spremati, a time se i vaša težina može povećavati. Ako pak tjesteninu, hljeb ili krompire konzumirate kao dio uravnotežene prehrane tada se sigurno nećete udebljati.

Kora voća i povrća
Mnogi nemilo gule gotovo svo voće i povrće, a zapravo većina zaštitnih tvari, antioksidanasa i polifenola nalaze se blizu kore ili pak u samoj kori. Kora plantažno uzgojenog voća sadrži i ostatke pesticida kojim se tokom rasta tretira, oni se pranjem ne mogu do kraja oprati, ali ih se zato znatno može smanjiti. Možda je sreća i u tome što su kruške, jabuke i ostali proizvodi domaćih proizvođača zbog štednje slabije prskani u odnosu na uvozne, pa zato i sadrže manje „opasnih elemenata“. Kada bi stavili na vagu sve razloge za guljenje i one protiv, bilo bi prilično teško zaključiti koja bi strana prevagnula.

Jaja su loša za zdravlje
O jajima već godinama slušamo različite priče. Informacije o tome koliko ih se smije pojesti, koliko su nezdrava jer sadrže kolesterol, zašto izbjegavati žumance.... koje su gotovo izbacile jaja s jelovnika mnogih domaćinstava. Sjećate se reklame 'Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje'? I zaista je tako! Naime istina je sljedeća: naučnici su ustvrdili da su jaja jedna od najzdravijih namirnica koje postoje te da ne povećavaju rnivo kolesterola u krvi! Jaja jesu bogata kolesterolom, ali naučno je dokazano da jaja zapravo imaju minimalan utjecaj na nivo kolesterola u krvi. Jaje je supernamirnica kojom unosimo gotovo sve minerale, vitamine, bjelančevine i masne kiseline koje trebaju našem tijelu,

Čuvanje nutrijenata iz povrća
Svima je dobro poznato zdravo mediteransko povrće na lešo s kap maslinova ulja i par zrna soli. Jednostavno mirišite zdravlje i okuse na tanjiru, no to i nije uvijek tako. Naime kuhanje ili još gore ukuhavanje povrća može uzrokovati gubitak i više od 80% nutrijenata iz hrane! Tako sve one zdrave stvari kao što su vitamini i minerali ostanu u vodi koju mnogi najčešće, procjeđivanjem povrća jednostavno proliju. Zato ili čuvajte tu zdravu supu ili povrće naglo zapecite ili ga kuhajte na pari. Ovi postupci termičke obrade pripremanja povrća u njemu čuvaju zdravlje.

Podgrijavanje hrane
Koliko ste puta podgrijali domaću juhu kako bi pojeli odličan lagan i zdrav obrok?? Vjerojatno ne znate da ipak neke stvari nije zdravo podgrijavati. Tako domaću juhu u kojoj je kuhana mrkva nakon što je skuhana nije dobro podgrijavati jer mrkva podgrijavanjem postaje toksična. Jednostavno ponovnim kuhanjem dolazi do stvaranja štetnih elemenata, sigurno to želite izbjeći, zato supu procijedite, izvadite svo povrće i takvu ju slobodno pospremite u frižider. Dakle povrće se može kuhati samo za jedan obrok! Špinat, cveklu, zelje i celer jednako tako iz istog razloga nemojte podgrijavati već ih jedite svježe pripremljene ili hladne. Gotovo ista priča je i s krompirom, ali i s gljivama.