Špinat
Špinat sadrži veliki postotak željeza, što je važno za čovjeka jer utječe na stvaranje i obnavljanje krvnih tjelešaca. U špinatu su pronađeni i saponini te sekretin, tvari koje potiču rad žlijezda, izmjenu tvari, a djeluju i na lakšu probavljivost i brže primanje vrijednih sastojaka.
Kod dojenčadi i djece preporučuje se konzumacija špinata s mlijekom, što je dobro za rast zahvaljujući velikoj količini karotina. Špinat potiče i izlučivanje mokraće iz organizma, zahvaljujući visokom postotku kalija, pa se zbog toga preporučuje kod oboljenja mokraćnih organa i srca jer povoljno djeluje na te funkcije, a ujedno im olakšava i rad. Špinat rasterećuje srce i bubrege, a ujedno i snižava pritisak. Pojačava rad gušterače i probave zahvaljujući sekretinu.
Sjeme špinata je dobar laksativ te se koristi za liječenje zatvora i konstiapcije, kao i kod upala jetre ili kod žutice. Rekonvalescentima i trudnicama preporučuje se davati špinat s mlijekom zbog velikog sadržaja minerala i vitamina te folne kiseline. U svakoj ishrani je bitno da ona utječe preventivno na dobro zdravlje, tj. da sprečava najteže bolesti, primjerice rak, a kod samog liječenja raka preporučuje se dijeta na bazi špinata jer djeluje kao detoksikant organizma. Djeluje i kao stimulator rada jetre, mokraćnih organa i probavnih organa. Špinat je nezaobilazan u dijetoterapijama kao namirnica koja blagonaklono djeluje na organe. Zapadna pučka medicina koristi špinat kao: antipiretik, febrifug, hipoglikemik, karminativ, laksativ, za liječenje kamenaca u urinarnom sistemu, kod nadutosti i nadimanja, slabog rada crijeva i pražnjenja crijeva, kod visoke tjelesne temperature tijela, upalnih stanja utrobe crijeva, pluća, i slično.
Špinat ima i štetna svojstva. Naime, oksalne kiseline najviše ima u peteljkama i rebrima listova, pa ih prilikom pripremanja treba odstraniti. Štetno djelovanje oksalne kiseline na organizam može se ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom, jogurtom, kiselim mlijekom i sirom. Oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka i stvara nerastvorivi spoj kalcijev oksalat koji organizam izlučuje. Nitrati podliježu brzoj oksidaciji (nastaju štetni oksidirajući nitrati - nitrozamini koji su karcinogeni) te je potrebno špinat uvijek uzimati svježe ubran i pripremljen.
Stoga špinat ne smiju konzumirati bubrežni bolesnici jer se kristalićima oksalne kiseline mogu začepiti bubrežni kanali. Kontraindiciran je i kod bolesti gihta, artritisa i reume, jer sadrži dosta mokraćne i purinske kiseline, a ne smiju ga uzimati ni osobe koje imaju kamence u žuči ili bubregu, tj. mjehuru. Međutim, ni zdravim osobama se ne preporuča konzumiranje većih količina špinata, osobito kad je riječ o dojenčadi. Nitrati u kuhanom špinatu mogu se fermentacijom, čak i u hladnjaku, pretvoriti u opasne nitrate pa su poznata trovanja s odstajalim špinatom. Drugim riječima špinat se priprema samo u onim količinama koje će se odmah potrošiti.
Kupovina i čuvanje
Svježi špinat u nas se kupuje na pijaci, zelenih, svježih listova i hrskave stabljike. Možemo kupiti mladi ili stariji špinat, a razlika je u izgledu listova. Mladi špinat ima najčešće po jedan list, svijetlozelene boje i glatke površine. Stariji špinat ima na jednoj biljci više listova tamnozelene boje i naborane površine. S obzirom da špinat termičkom pripremom gubi na težini i količini vode, bez obzira na način pripreme potrebno je kupiti 450 g po osobi. Najbolje ga je odmah pripremiti, a može se čuvati u plastičnoj vrećici nekoliko dana. Smrznuti špinat koji se koristi izvan sezone moguće je nabaviti u svakoj trgovini. Iako je nadasve praktičan, aromom je siromašniji od svježeg špinata.
